Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. Tala o le Vavau. 'O tala o le vavau, e iai lona fa'apapālagi po'o le fa'a'igilisi, ma e fa'a'upu o myths and legends.'O tala o le vavau a Sāmoa, na māsani ona tu'ugutu i aso anamua. Sā māsani ona tauloto e tagata Sāmoa nei tala tāua, ona tau'ave lea i o latou māfaufau ma manatua ai pea.

  2. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Tulafono Initaneti. +685. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila.

  3. sm.wikipedia.org › wiki › KoroasiaKoroasia - Wikipedia

    4,190,700 (2016) Aso Tu'uto'atasi. Iunai, 25, 1991. Koroasia se atanu'u le totonu le pito o Europa. O le nu'u e pipi'i fa'atasi ma le atanu'u ma nu'u latalata o Serbia, Montenegro, Hanikeri, Slovenia ma Bosnia ma Herzegovina. O le gagana tele o Croatia o Croatian. E tu'u latalata le atanu'u lea i le Metiterani Sami le sami lea e latalata i le ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › AʻanaAʻana - Wikipedia

    Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL

  5. sm.wikipedia.org › wiki › 'Iefaitaga'Iefaitaga - Wikipedia

    'O le 'iefaitaga, e mānaia tele ma e mamalu fo'i pe'ā faia e se Samoa. 'O se lā'ei lea e iloa ai 'ua sāuni lelei le tagata na te lā'eiina. 'O le 'iefaitaga, faimai nisi na 'avatu i Fiti. 'Āfai 'e te iloa e sa'o lea mau, fesoasoani mai e fa'amau i lalo i lenei tusitusiga sau fesoasoani.

  6. sm.wikipedia.org › wiki › UpoluUpolu - Wikipedia

    Upolu. 'O ' Upolu 'o le motu aloa'ia lea o Sāmoa, 'auā 'o 'inā e tū ai le taulaga o Apia. 'O 'Upolu fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo 'i le motu o Savai'i . O upolu ose atunuu e ese le manaia i le tafao. O Samoa foi e galue lava e latou lima mea e maua ai a latou tupe, e le totogia ni fale e ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › ApiaApia - Wikipedia

    Apia. ' O Apia, 'o le laumua lea o Sāmoa. 'O se taulaga fo'i e nonofo ai tagata e to'atele. E nonofo ai le aofa'i o tagata e 37,391 i totonu o le taulaga 'o Apia. 'O lenei taulaga, e tele ona 'ofisa 'autū, pei 'o le 'Ōfisa o le Mālō o Sāmoa, le Maota Palemene o Sāmoa, Le 'Ōfisa o Fa'asalalauga o le SBC, le uafu mo le fela'ua'iga o ...

  8. O le Kenese o le tusi muamua a Mose o le tusi muamua o le Tusi Paia Eperu ma le faa-Kerisiano 'O le Feagaiga Tuai.O le tala faavae faaalia le autu tutotonu: foafoa e le Atua le lalolagi (faatasi ai ma le foafoaina o le alii ma le tamaitai muamua) ma tofia tagata e pei o lona Tupu e, ae o le tagata e faamaonia le usiusitai ma faaumatia e le Atua lona lalolagi e ala i le Lolo. e tutusa lava le ...

  9. O le Esoto o le tusi e lua a Mose, o le tusi lona lua o le Torah ma le Tusi Paia Eperu ( o le Feagaiga Tuai ). O le tusi o loo taua ai le fanauga a Isaraelu tuua le nofo pologa i Aikupito e ala i le malosi o le ALIʻI, o le Atua o lē na filifilia Isaraelu o ona tagata. Taitaia e lo latou perofeta Mose latou malaga i le vao i le Mauga o Sinai ...

  10. Coat of arms of Sāmoa. Ofu Samoa o Auupega. Le ofu talaloa o Samoa na vaetamaina i le 1951. E aofia ai o se fanua lanu moana ei ai lona teuteuga ario e tu i le pito i luga. I le fanua o le lanu moana, e lima fetu ario e lima faasino fai ma sui o le faaputuga o fetu o le Koluse i Saute.

  1. 其他人也搜尋了