Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  2. Flag of Tupua Tamasesse from Jan 1887 - 1889 . Fu‘a o Siamani Sāmoa from March 1, 1900 to August 29, 1914. Proposed flag of German Samoa (never used). Flag of Samoa between August 29, 1914 - July 30, 1922. Blue Ensign of Western Samoa, used from July 30, 1922 to January 1, 1962. Flag of Western Samoa between May 26, 1948 - February 24, 1949.

  3. sm.wikipedia.org › wiki › NaruhitoNaruhito - Wikipedia

    Acèh Afrikaans አማርኛ Aragonés Ænglisc العربية مصرى অসম য Asturianu Azərbaycanca تۆرکجه Basa Bali Bikol Central Беларуская Беларуская (тарашкевіца) Български Bislama Banjar ব ল བ ད་ཡ ག

  4. Tala o le Vavau. 'O tala o le vavau, e iai lona fa'apapālagi po'o le fa'a'igilisi, ma e fa'a'upu o myths and legends.'O tala o le vavau a Sāmoa, na māsani ona tu'ugutu i aso anamua. Sā māsani ona tauloto e tagata Sāmoa nei tala tāua, ona tau'ave lea i o latou māfaufau ma manatua ai pea.

  5. Le Iunivesite Aoao o Samoa. Samoa ei ai iunivesite i 1968 faʻatūina e se faiga a le palemene, 'O aso nei, 'ua iai iunivesite e tolu i Samoa. 'O Le Iunivesite o Saute Pasefika na muamua lava fa'atū i Samoa, ona soso'o ai lea ma le iunivesite o Samoa, lea 'ua ta'ua nei o Le Iunivesite Aoao o Samoa. 'Ua iai fo'i ma se Iunivesitē i le falema'i ...

  6. Na fa'aliliuina le Tusi a Mamona e Iosefa Samita mai se gagana 'ese i le fa'aperatania i le mana a le Atua. Ua fa'aigoa le tusi "O le Tusi a Mamona" aua o Mamona o le perofeta anamua na fa'a'oto'oto le papatusi. Ina ua uma ona fa'aliliuina le Tusi a Mamona, sa fa'atu Iosefa Samita le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa'ia o Aso e Gata ai i 1830 AD.

  7. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  8. Muagagana o samoan. Ua togipa tau i le ‘ave. O le ‘ulu tautogia. Aua le aoina le te’a muli. Taliu le uto. Sa’a le fau tulima lau lupe. Ua sola le pepe nai le vae, sola le pepe nai le lima. Ua maua ‘ula futifuti. Ua lologo le fu’a ma le pa’o.

  9. O le faasatauroina o Iesu. O le toe soifua mai o Iesu. O fetalaiga a iesu i ona soo. O le Feagaiga Fou. O le Evagelia a Mataio – O le Evagelia a Mareko – O le Evagelia a Luka – O le Evagelia a Ioane. O Galuega a le au Aposetoro – O le tusi a Paulo ia Roma - O le tusi muamua a Paulo ia Korinto – O le tusi e lua a Paulo ia Korinto -.

  10. sm.wikipedia.org › wiki › PeretāniaPeretānia - Wikipedia

    Peretānia. O le Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu, e masani ona taʻua o le Malo o Peretānia (UK) po o Peretānia o se tulaga tupu i le Iuni a Europa. Pepelo mai le talafatai i matu-sisifo o le Europa motu autu, e aofia ai le motu o " Peretānia Tele " (a vaitaimi faaaogaina foi e faasino i le atunuu atoa), o le vaega i matu ...

  1. 其他人也搜尋了