Yahoo奇摩 網頁搜尋

  1. 廚房壁式水龍頭 15公分出水管 相關

    廣告
  2. 想買廚房水龍頭快入手!詢問度爆高的暢銷好物快閃特賣,挑戰市場最低價,再享免運. 歡迎光臨生活市集!人氣「生活雜貨、家事清潔、餐廚寢具、日用彩妝、甜點零食」每日精選下殺。

搜尋結果

  1. Malietoa Tanumafili II. 'O le Malietoa 'olo'o nofo nei, 'o le Susuga iā Malietoa Tanumafili II. 'O le fa'alagiga (honorific) e 'ave i le Malietoa, 'o le susuga. 'O le susuga a Malietoa Tanumafili II, 'o ia lea 'olo'o 'avea nei ma le Ao o le Mālō o Sāmoa .'Ua sili atu i le 90 tausaga o le soifua o Malietoa Tanumafili II.

  2. sm.wikipedia.org › wiki › PeresitenePeresitene - Wikipedia

    Peresitene. O se Peresitene o le taitai o se atunuu po o se vaega po o vaega o se atunuu, e masani lava o se malo faitele, o se faatemokalasi, po o se tikitato. O le ulutala "peresitene o le" O nisi taimi e faaaoga e faaopoopoga mo taitai o isi vaega, e aofia ai faalapotopotoga ua tuufaatasia faaletulafono. Muamua, o le faaupuga o lo o taua i ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › VaiVai - Wikipedia

    Vai (fua faatatau: H2O) o se vailaau o lona molecules ua aofia ai le lua atoms hydrogen ma se okesene. E tele i le lalolagi, e aofia ai le Lalolagi, lea e aofia ai le tele o le pito i luga ma o le faaitumalo aupito tele i le fluids o tagata ola. Vevela Global faatagaina le tulai mai o le vai i lona setete faaletino autu se tolu. Vai suavai, lea ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    • Taulaga I Apia
    • Motu
    • Gagana
    • Itūmālō
    • Lotu
    • Mau Faasino

    O Apia le taulaga pito tele o Sāmoa, i le motu o Upolu. E 37, 708 (2006) tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Apia.O Apia o se nuʻu laititi ua faaigoa ai le taulaga pito tele o Samoa, ae ua faapotopoto ai isi nuʻu. O Apia e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu.

    O motu uma o Samoa na foaina mai volekano. E 10 motu o Sāmoa: Savaiʻi, Upolu, Manono, Apolima, Nuʻusafee, Fanuatapu, Nuʻulua, Namua, Nuʻutele ma Nuʻulopa. O motu o Manono, Apolima, ma Nuʻulopa e tu i le va o motu tele o Savaiʻi ma Upolu. O Savaiʻi le motu pito tele i Samoa, na soʻo ai lea o Upolu. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le mo...

    E lua gagana ua mafai ona faʻaogāina i Sāmoa, o le Gagana Faʻaperetania (Igilisi) ma le Gagana Faasamoa(Sāmoan).

    E 11 itūmālō i Samoa. E 6 itumalo i Savaiʻi ma le 5 i Upolu ma motu laititi. 1 ma motu o Manono, Apolima and Nuʻulopa 2 ma motu laiti e fa i Aleipata ma le motu o Nuʻusafeʻe 3 ma nuʻu e lua i Upolue iai Salamumu ma Leauvaʻa

    O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830, i le taunuʻu atu o le misionare John Williamsi Sapapaliʻi i le motu o Savaiʻi. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.). O lotu o i totonu o Sāmoa o le Lotu Katoliko (Lotu Pope), Lotu E.F.K.S-Ekalesia Fa...

    https://web.archive.org/web/20110721230100/http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion%2C%20faipule%20district%202006.pdfSamoa Bureau of Stati...
    https://web.archive.org/web/20110605081449/http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/Samoa Territorial Constituencies Act 1963, Pacific Islands Legal Information Institute, Retrieved 2...
    http://130.195.86.216/tm/scholarly/tei-TanSamo-_N66610.htmlSamoa Anamua by Siaosi Tana (lomia muamua i le tausaga 1884), NZ Electronic Text Centre, Victoria University, Retrieved 2 January, 2010.
  5. sm.wikipedia.org › wiki › KemupotiaKemupotia - Wikipedia

    Sueteselani. Kemupotia, aloaia ua taʻua o le Malo o le Kemupotia o se atunuu o loo i le vaega i saute o le Penisula Indosaina i Sautesasae Asia. O lona vaega atoa laueleele o 181.035 kilomita faatafafa, tuaoi i Taialani i le Matusisifo, Laos i le i matu i sasae, Viatename i le itu i sasae, ma le Fagaloa o Taialani i saute sisifo. ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  7. O le Ripapelika o Aialani (Poblacht na hÉireann), o se tupu tulaga i Europa i matu-sisifo o lo o nofoia e uiga i le lima mai le ono o le motu o Aialani. O le tupe faavae ma aupito tele aai o Dublin, lea o loo tu i le itu i sasae o le motu, ma o lona nofoaga aai tetele o le fale e faataamilo i se lona tolu o le atunuu o le 4.6 miliona tagata e nonofo (2016).