搜尋結果
Kerisimasi. Kerisimasi. O le Aso Kerisimasi se tausamiga faaletausaga le faamanatuina o le fanau mai o Iesu Keriso, matauina e sili ona masani i Tesema 25 e avea o se faamanatuga faalelotu ma faaleaganuu. I atunuu e tele, faamanatuina o le Kerisimasi i luga o Tesema 24 ua i ai le taulaiga autu nai lo Tesema 25, faatasi ai ma meaalofa-tuuina atu ...
- Taulaga I Apia
- Motu
- Gagana
- Itūmālō
- Lotu
- Mau Faasino
O Apia le taulaga pito tele o Sāmoa, i le motu o Upolu. E 37, 708 (2006) tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Apia.O Apia o se nuʻu laititi ua faaigoa ai le taulaga pito tele o Samoa, ae ua faapotopoto ai isi nuʻu. O Apia e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu.
O motu uma o Samoa na foaina mai volekano. E 10 motu o Sāmoa: Savaiʻi, Upolu, Manono, Apolima, Nuʻusafee, Fanuatapu, Nuʻulua, Namua, Nuʻutele ma Nuʻulopa. O motu o Manono, Apolima, ma Nuʻulopa e tu i le va o motu tele o Savaiʻi ma Upolu. O Savaiʻi le motu pito tele i Samoa, na soʻo ai lea o Upolu. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le mo...
E lua gagana ua mafai ona faʻaogāina i Sāmoa, o le Gagana Faʻaperetania (Igilisi) ma le Gagana Faasamoa(Sāmoan).
E 11 itūmālō i Samoa. E 6 itumalo i Savaiʻi ma le 5 i Upolu ma motu laititi. 1 ma motu o Manono, Apolima and Nuʻulopa 2 ma motu laiti e fa i Aleipata ma le motu o Nuʻusafeʻe 3 ma nuʻu e lua i Upolue iai Salamumu ma Leauvaʻa
O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830, i le taunuʻu atu o le misionare John Williamsi Sapapaliʻi i le motu o Savaiʻi. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.). O lotu o i totonu o Sāmoa o le Lotu Katoliko (Lotu Pope), Lotu E.F.K.S-Ekalesia Fa...
https://web.archive.org/web/20110721230100/http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion%2C%20faipule%20district%202006.pdfSamoa Bureau of Stati...https://web.archive.org/web/20110605081449/http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/Samoa Territorial Constituencies Act 1963, Pacific Islands Legal Information Institute, Retrieved 2...http://130.195.86.216/tm/scholarly/tei-TanSamo-_N66610.htmlSamoa Anamua by Siaosi Tana (lomia muamua i le tausaga 1884), NZ Electronic Text Centre, Victoria University, Retrieved 2 January, 2010.Nafanua. O Nafanua o se alii talafaasolopito ma toa (Samoa) mai le aiga o Sā Tonumaipe'ā, o le na avea ma suafa e toafa o aloeva, o aliʻi aloaʻia Samoa. Ina ua mavae lona maliu na avea o ia ma atua fafine i le lotu Polenisia. O loʻo i ai tala faʻasolopito ma tala faasolopito e uiga ia Nafanua; ma e tusa ai ma tala Samoa, o ia o le afafine ...
Na fa'aliliuina le Tusi a Mamona e Iosefa Samita mai se gagana 'ese i le fa'aperatania i le mana a le Atua. Ua fa'aigoa le tusi "O le Tusi a Mamona" aua o Mamona o le perofeta anamua na fa'a'oto'oto le papatusi. Ina ua uma ona fa'aliliuina le Tusi a Mamona, sa fa'atu Iosefa Samita le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa'ia o Aso e Gata ai i 1830 AD.
Tuamasaga. Tuamasaga o se itumalo o Samoa, faatasi ai ma se faitau aofai (tusigaigoa 2001) o 83.191. O le nofoaga faafaafanua o Tuamasaga aofia ai le vaega autu o le motu o Upolu. O le suafa maualuga o Tuamasaga o le suafa Malietoa. O le failauga sinia iva o le nuu o malie taalo a le taitaiina o matafaioi i le filifiliga o le Malietoa itulau ...
Maile. 'O le tasi lenei o manu e lata ma e ta'ua 'o le fagafao po'o le 'pet' i le gagana Peretānia (igilisi). E fā vae o le maile. E tausi e tagata Samoa e va'aia fanua o 'āiga. 'O le maile fo'i e iai le 'upu fa'aaloalo e 'ave i ai - 'o le 'upu lea 'o le ta'ifau.
Tagaloa. O Tagaloa (o Tagaloa-lagi poo Tagaloa o le Lagi) e masani ona taliaina o le pule sili, o le foafoaina o le atulaulau, o le atua sili o atua uma ma le augatuaa o isi atua ma tagata. Na nofo Tagaloa i le vanimonimo ma faia le lagi, le vanimonimo, eleele, sami, vai fou, laau ma tagata.