Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › 2021_VK272021 VK27 - Wikipedia

    Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL

  2. O le tala i mātua o Samasoni. O tala ia Samasoni. O le ita o Samasoni ina ua faoa lana avā. Ua faalataina Samasoni e le fafine. O tupua na faia e Mika. O lei itu aiga o Tanu, ua latou fao mea a Mika. O le malaga a le sa Levī ua agaleagaina. O le taua ma sa Peniaminā. Ua salamō Isaraelu ona o Peniaminā.

  3. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    • Taulaga I Apia
    • Motu
    • Gagana
    • Itūmālō
    • Lotu
    • Mau Faasino

    O Apia le taulaga pito tele o Sāmoa, i le motu o Upolu. E 37, 708 (2006) tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Apia.O Apia o se nuʻu laititi ua faaigoa ai le taulaga pito tele o Samoa, ae ua faapotopoto ai isi nuʻu. O Apia e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu.

    O motu uma o Samoa na foaina mai volekano. E 10 motu o Sāmoa: Savaiʻi, Upolu, Manono, Apolima, Nuʻusafee, Fanuatapu, Nuʻulua, Namua, Nuʻutele ma Nuʻulopa. O motu o Manono, Apolima, ma Nuʻulopa e tu i le va o motu tele o Savaiʻi ma Upolu. O Savaiʻi le motu pito tele i Samoa, na soʻo ai lea o Upolu. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le mo...

    E lua gagana ua mafai ona faʻaogāina i Sāmoa, o le Gagana Faʻaperetania (Igilisi) ma le Gagana Faasamoa(Sāmoan).

    E 11 itūmālō i Samoa. E 6 itumalo i Savaiʻi ma le 5 i Upolu ma motu laititi. 1 ma motu o Manono, Apolima and Nuʻulopa 2 ma motu laiti e fa i Aleipata ma le motu o Nuʻusafeʻe 3 ma nuʻu e lua i Upolue iai Salamumu ma Leauvaʻa

    O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830, i le taunuʻu atu o le misionare John Williamsi Sapapaliʻi i le motu o Savaiʻi. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.). O lotu o i totonu o Sāmoa o le Lotu Katoliko (Lotu Pope), Lotu E.F.K.S-Ekalesia Fa...

    https://web.archive.org/web/20110721230100/http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion%2C%20faipule%20district%202006.pdfSamoa Bureau of Stati...
    https://web.archive.org/web/20110605081449/http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/Samoa Territorial Constituencies Act 1963, Pacific Islands Legal Information Institute, Retrieved 2...
    http://130.195.86.216/tm/scholarly/tei-TanSamo-_N66610.htmlSamoa Anamua by Siaosi Tana (lomia muamua i le tausaga 1884), NZ Electronic Text Centre, Victoria University, Retrieved 2 January, 2010.
  4. O le faasatauroina o Iesu. O le toe soifua mai o Iesu. O fetalaiga a iesu i ona soo. O le Feagaiga Fou. O le Evagelia a Mataio – O le Evagelia a Mareko – O le Evagelia a Luka – O le Evagelia a Ioane. O Galuega a le au Aposetoro – O le tusi a Paulo ia Roma - O le tusi muamua a Paulo ia Korinto – O le tusi e lua a Paulo ia Korinto -.

  5. O le tusi a le Perofeta o Tanielu. O le tafeaga i Papelonia. O le tupua na faia e Nepukanesa. O le miti e lua a Nepukanesa. O le upu na tusia i le panisina i le pa puipui. Ua lafo Tanielu i le lua o leona. O manu e fa na iloa e Tanielu. O le mamoe poa ma le ‘oti. O le tatalo a Tanielu, ma vaiasosa e fitugafulu.

  6. O Galuega a le au Aposetoro. O le afio ae o Iesu i le lagi ina ua toe soifua mai; o le tofiga o Matataia. O le Agaga Paia ua foaiina mai, e toatele ua liliu ai i le Atua. O le pipili ua faamaloloina; ma le lauga a Peteru. O le tuuina o Peteru ma Ioane i le fale puipui; O le tatalo a le Ekalesia. O le pepelo ma le oti o Anania ma Safaira.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › Itūlau_MuamuaWikipedia

    O Manono o le motu i Sāmoa e tu i le va o Upolu ma Savai'i.E 889 tagata e nonofo i Manono.A fa'apea e fia malaga i Manono, e o tagata i va'a laiti mai Mulifanua. Na faiina le malo se fasotaiga tau telefoni i Manono ma eletise 24 tula o le vaiaso. 'O le Iunivesitē Aoao o Sāmoa, e tū i le 'Papaigalagala' i Vaivase, Apia i Sāmoa. ...