Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. Malietoa Tanumafili II. 'O le Malietoa 'olo'o nofo nei, 'o le Susuga iā Malietoa Tanumafili II. 'O le fa'alagiga (honorific) e 'ave i le Malietoa, 'o le susuga. 'O le susuga a Malietoa Tanumafili II, 'o ia lea 'olo'o 'avea nei ma le Ao o le Mālō o Sāmoa .'Ua sili atu i le 90 tausaga o le soifua o Malietoa Tanumafili II.

  2. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  3. sm.wikipedia.org › wiki › SavaiʻiSavaiʻi - Wikipedia

    Savaiʻi. O Savai'i o le motu pito telē lea o Sāmoa. O le isi igoa o lenei motu mai i aso anamua, o Salafai. E 43,103 (2006) le aofa'i o tagata e nonofo i Savai'i, ae e 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa atoa. [1] O Savai'i o le motu pito tele i Polenisia i fafo o Hawai'i ma Niusila. O le motu na foaina mai volekano.

  4. sm.wikipedia.org › wiki › Faʻa_FaraniFaʻa Farani - Wikipedia

    Faʻa Farani. Faʻa Farani ʻua leva ona iai Farani i le Pasefika e ala i ona kolone o Tahiti ma Polinetia Union. 'O tagata o nei atumotu, e tautatala i le gagana Fa'afarani. 'Ua leva ona manana'o tagata Tahiti e 'avea lo latou motu ma motu tuto'atasi (independent), 'ae peita'i e lē 'o naunau tele i ai Farani .

  5. Faamalositino. Faamalositino o se taʻaloga e aofia ai le faʻatinoina o gaioiga e manaʻomia le malosi, saoasaoa ma le fesoʻotaʻi o masani masani gaioiga. Aso nei ituaiga o faamalositino o: Le paleni paleni, paleni poloka, fola faamalositino. O nei pepa na fai mai na tupu mai i faʻataʻitaʻiga faʻaaogaina e le atunuʻu Eleni anamua anamua ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › 100_(numera)100 (numera) - Wikipedia

    100 (numera) 100 (selau) o se fuainumera. O le numera ina ua mavae le 99 ma le numera i luma 101. I le Fuainumera o Roma, e C . Category: Numera.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830, [3] i le taunuʻu atu o le misionare John Williams i Sapapaliʻi i le motu o Savaiʻi. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.).