搜尋結果
Aperila 13 o aso numera 104 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 261 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (262 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 23 Me 2024, at ...
Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Aperila 24 o aso numera 115 o le tausaga i le Kalena Kurekoria.E 250 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (251 i le tausaga e puna ifo).
Mati 13 o aso numera 73 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 292 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (293 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 23 Me 2024, at 19: ...
Sueteselani. Taialani, aloaia o le Malo o Taialani, muamua taʻua o Siam, o se atunuu i le ogatotonu o le Penisula Indosaina i fanua tele Sautesasae Asia.E tuaoi i le itu i matu e Myanmar ma Laos, i le itu i sasae e Laos ma Kemupotia, i le itu i saute i le Fagaloa o ...
Afelika i Saute. Aferika i Saute (Faʻa Afelika : Republiek van Suid-Afrika ), aloaia le Ripapelika o Aferika i Saute, i le tulaga sili ona tupu i saute i Aferika.E ua noatia i luga o le itu i saute e 2.798 kilomita o apitaogalu o Aferika i Saute fālō i luga o le Atelani i Saute ma ...
ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa.[1]Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le tutoatasi ...
Siamani Sāmoa. Siamani Sāmoa ( Gagana Siamani: Deutsch-Samoa) o se kolone Siamani mai le 1900 i le 1914, e aofia ai le motu o Upolu, Savaii, Apolima ma Manono, i le taimi nei atoa i totonu o le tulaga tutoatasi Sāmoa, Samoa muamua i Sisifo. Samoa o le mauaina kolone Siamani mulimuli i le faatanoa o le Pasefika, na maua ai nei sainia le Aoao ...