Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Pulea_numeraPulea numera - Wikipedia

    Pulea numera. Fa'atonu numera (Igilisi: Numerical control, NC), po'o lona igoa atoa computer numerical control (Igilisi: Computer numerical control, CNC), o le fa'avasegaina o mea faigaluega (e pei o vili, meafaigaluega vili, lathes) ma lomitusi 3D e ala i le fa'atonutonuina otometi. latou e ala i se komipiuta O se faiga e fa'aogaina ai le mea ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    • Taulaga I Apia
    • Motu
    • Gagana
    • Itūmālō
    • Lotu
    • Mau Faasino

    O Apia le taulaga pito tele o Sāmoa, i le motu o Upolu. E 37, 708 (2006) tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Apia.O Apia o se nuʻu laititi ua faaigoa ai le taulaga pito tele o Samoa, ae ua faapotopoto ai isi nuʻu. O Apia e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu.

    O motu uma o Samoa na foaina mai volekano. E 10 motu o Sāmoa: Savaiʻi, Upolu, Manono, Apolima, Nuʻusafee, Fanuatapu, Nuʻulua, Namua, Nuʻutele ma Nuʻulopa. O motu o Manono, Apolima, ma Nuʻulopa e tu i le va o motu tele o Savaiʻi ma Upolu. O Savaiʻi le motu pito tele i Samoa, na soʻo ai lea o Upolu. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le mo...

    E lua gagana ua mafai ona faʻaogāina i Sāmoa, o le Gagana Faʻaperetania (Igilisi) ma le Gagana Faasamoa(Sāmoan).

    E 11 itūmālō i Samoa. E 6 itumalo i Savaiʻi ma le 5 i Upolu ma motu laititi. 1 ma motu o Manono, Apolima and Nuʻulopa 2 ma motu laiti e fa i Aleipata ma le motu o Nuʻusafeʻe 3 ma nuʻu e lua i Upolue iai Salamumu ma Leauvaʻa

    O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830, i le taunuʻu atu o le misionare John Williamsi Sapapaliʻi i le motu o Savaiʻi. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.). O lotu o i totonu o Sāmoa o le Lotu Katoliko (Lotu Pope), Lotu E.F.K.S-Ekalesia Fa...

    https://web.archive.org/web/20110721230100/http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion%2C%20faipule%20district%202006.pdfSamoa Bureau of Stati...
    https://web.archive.org/web/20110605081449/http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/Samoa Territorial Constituencies Act 1963, Pacific Islands Legal Information Institute, Retrieved 2...
    http://130.195.86.216/tm/scholarly/tei-TanSamo-_N66610.htmlSamoa Anamua by Siaosi Tana (lomia muamua i le tausaga 1884), NZ Electronic Text Centre, Victoria University, Retrieved 2 January, 2010.
  3. sm.wikipedia.org › wiki › TupeTupe - Wikipedia

    Tupe. Tupe o soʻo se meataitasi poʻo se faʻamaumauga faʻamaonia e masani ona taliaina e pei totogi mo oloa ma auaunaga ma le toe totogiina o aitalafu, pei o le lafoga,i totonu o se atunuu patino poo se agafesootai-tamaoaiga. [1] [2] [3] O galuega autu a le tupe e iloga pei: se auala e fefaʻatauaʻi ai, se iunite o teugatupe, o se faleoloa ...

  4. Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL

  5. sm.wikipedia.org › wiki › 18_(numera)18 (numera) - Wikipedia

    18 (numera) 18 (sefulu ma le valu) o se fuainumera, fuainumera, ma glyph. O le numera ina ua mavae le 17 ma le numera i luma 19. I le Fuainumera o Roma, e XVIII .

  6. sm.wikipedia.org › wiki › hamasm.wikipedia.org

    sm.wikipedia.org

  7. sm.wikipedia.org › wiki › PeleseumaPeleseuma - Wikipedia

    Peleseuma, aloaia o le Malo o Peleseuma, o se tulaga tupu i Sisifo Europa. O se uluaʻi sui o le Iuni a Europa ma le 'au tele o le nofoa aloaia a le iuni Europa ma e pei foi o le laumua o le tele o faalapotopotoga faava o malo tetele e pei o NATO. Peleseuma aofia ai se vaega o 30.528 kilomita faatafafa ma se faitau aofai o tagata o le tusa ma ...

  1. 其他人也搜尋了