搜尋結果
Aso fanau. O se Aso fanau ( Fa'aperetania: Happy Birthday) o se taimi ina ua faamanatuina se tagata po o faalapotopotoga i le tausaga o lo latou fanau mai. Aso Fanau o loo faamanatuina i aganuu tele, e masani ona i ai se meaalofa, vaega, po o se aganuu o fuaitau. I le tele o faiga faaletulafono, o se tasi e toe faatulagaina e avea o se tagata ...
O le tusi ia Eperu. O le silisili ese o Iesu i agelu. O le apoapoaiga ia matuā saili i le ola. ua silisili ese le Mesia ia Mose. O le malologa e maua i le faatuatua. O le mamalu o le faiva o le ositaulaga ua i le Mesia. Ia tumau i le faatuatua, auā e faamaoni le Atua. O le faiva o le ositaulaga o Iesu e uiga faata si ma mekisateko.
Faatufugaga o se ituaiga eseese o gaoioiga o tagata i le foafoaina o vaaia, auditory po o le faatinoina mamanu ( galuegefaatugaga ), le faaalia o le a le tusitala fatufua, manatu faʻavae, po o le tomai faapitoa, faamoemoe e talisapaia mo lo latou matagofie po o se malosiaga faalelagona. O isi gaoioiga e fesootaʻi ma le gaosiga o galuega ...
- Faʻafanua
- Asia Atunuu
- Bibliography
- Further Reading
Within the above-mentioned states are several partially recognized countries with limited to no international recognition. None of them are members of the UN:
I Asia, e 49 atunuu - O isi atunuu e aofia ai i le sili atu ma le tasi le itulagi (e tele taimi e faʻaalia): 1. Isalaeru 2. Iapani 3. Saina 4. Taialani 5. O Maldives 6. Hong Kong 7. Kolea i Saute 8. Saudi Arabia 9. Nepal 10. Mogitolia 11. Iraq 12. Kemupotia 13. Malaki 14. Kyrgyzstan 15. Afakanisitana 16. Turkmenistan 17. tajikistan 18. Kasakisitana...
Lewis, Martin W.; Wigen, Kären (1997). The myth of continents: a critique of metageography. Berkeley and Los Angeles: University of California Press. ISBN 0-520-20743-2.Ventris, Michael; Chadwick, John (1973). Documents in Mycenaean Greek(2nd ed.). Cambridge: University Press.Higham, Charles. Encyclopedia of Ancient Asian Civilizations. Facts on File library of world history. New York: Facts On File, 2004.Kamal, Niraj. "Arise Asia: Respond to White Peril". New Delhi:Wordsmith,2002, Template:ISBNKapadia, Feroz, and Mandira Mukherjee. Encyclopaedia of Asian Culture and Society.New Delhi: Anmol Publications, 1999.Levinson, David, and Karen Christensen. Encyclopedia of Modern Asia. New York: Charles Scribner's Sons, 2002.Malamalama. Malamalama pe poto o se masani, faʻalauiloaina, poʻo le malamalama i se tasi poʻo se mea, pei o mea moni (faʻamatalaga malamalama), tomai (uō malamalama), poʻo mea faitino (masani iloa).
order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.
Kerisimasi. Kerisimasi. O le Aso Kerisimasi se tausamiga faaletausaga le faamanatuina o le fanau mai o Iesu Keriso, matauina e sili ona masani i Tesema 25 e avea o se faamanatuga faalelotu ma faaleaganuu. I atunuu e tele, faamanatuina o le Kerisimasi i luga o Tesema 24 ua i ai le taulaiga autu nai lo Tesema 25, faatasi ai ma meaalofa-tuuina atu ...