Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › AukilaniAukilani - Wikipedia

    Aukilani. O Aukilani o le nu'u pito tele lea i Niu Sila, e atoa le 1.4 miliona tagata e nonofo i le nu'u atoa, e tusa o le 31% lea o le aofai atoa o le atunu'u. O Aukilani o le nu'u e pito tele ai fo'i tagata Polenisia i le lalolagi, [1] e toatele ai tagata mai Samoa, Toga, Lalotoga, Niue ma To'elau .

  2. sm.wikipedia.org › wiki › 18_(numera)18 (numera) - Wikipedia

    18 (numera) 18 (sefulu ma le valu) o se fuainumera, fuainumera, ma glyph. O le numera ina ua mavae le 17 ma le numera i luma 19. I le Fuainumera o Roma, e XVIII .

  3. sm.wikipedia.org › wiki › Avoka_KentAvoka Kent - Wikipedia

    Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Avoka Kent Avoka Kent (20 Tesema 1973 - 16 Novema 2006) o se tagata pese Toga ma se faipule. Uluai tamaitai Alii Ao o Toga (Lord Chancellor a Toga); ta'ua lautele o se ta'ita'i pule.

  4. sm.wikipedia.org › wiki › MekisikōMekisikō - Wikipedia

    Le Tu'uto'atasi. Setema 27, 1821. ’O Mekisiko o se atanu’u le tuu atu le ogatotonu o Iunaite Setete ma Pelisi ma Tuatemala. O tagata o Mekisiko e gagana spaniolo. O le taulaga o Mekisikō o Mekisiko Siti. E fiafia tagata mai Mekisiko i ta'aloga pea foi Pi’iga ma isi fo’i ta’aloga.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › ApiaApia - Wikipedia

    Apia. ' O Apia, 'o le laumua lea o Sāmoa. 'O se taulaga fo'i e nonofo ai tagata e to'atele. E nonofo ai le aofa'i o tagata e 37,391 i totonu o le taulaga 'o Apia. 'O lenei taulaga, e tele ona 'ofisa 'autū, pei 'o le 'Ōfisa o le Mālō o Sāmoa, le Maota Palemene o Sāmoa, Le 'Ōfisa o Fa'asalalauga o le SBC, le uafu mo le fela'ua'iga o ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › PeleseumaPeleseuma - Wikipedia

    Peleseuma, aloaia o le Malo o Peleseuma, o se tulaga tupu i Sisifo Europa. O se uluaʻi sui o le Iuni a Europa ma le 'au tele o le nofoa aloaia a le iuni Europa ma e pei foi o le laumua o le tele o faalapotopotoga faava o malo tetele e pei o NATO. Peleseuma aofia ai se vaega o 30.528 kilomita faatafafa ma se faitau aofai o tagata o le tusa ma ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › TupeTupe - Wikipedia

    Tupe. Tupe o soʻo se meataitasi poʻo se faʻamaumauga faʻamaonia e masani ona taliaina e pei totogi mo oloa ma auaunaga ma le toe totogiina o aitalafu, pei o le lafoga,i totonu o se atunuu patino poo se agafesootai-tamaoaiga. [1] [2] [3] O galuega autu a le tupe e iloga pei: se auala e fefaʻatauaʻi ai, se iunite o teugatupe, o se faleoloa ...

  1. 其他人也搜尋了