搜尋結果
Savaiʻi. O Savai'i o le motu pito telē lea o Sāmoa. O le isi igoa o lenei motu mai i aso anamua, o Salafai. E 43,103 (2006) le aofa'i o tagata e nonofo i Savai'i, ae e 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa atoa. [1] O Savai'i o le motu pito tele i Polenisia i fafo o Hawai'i ma Niusila. O le motu na foaina mai volekano.
18 (numera) 18 (sefulu ma le valu) o se fuainumera, fuainumera, ma glyph. O le numera ina ua mavae le 17 ma le numera i luma 19. I le Fuainumera o Roma, e XVIII .
Le Tu'uto'atasi. Setema 27, 1821. ’O Mekisiko o se atanu’u le tuu atu le ogatotonu o Iunaite Setete ma Pelisi ma Tuatemala. O tagata o Mekisiko e gagana spaniolo. O le taulaga o Mekisikō o Mekisiko Siti. E fiafia tagata mai Mekisiko i ta'aloga pea foi Pi’iga ma isi fo’i ta’aloga.
Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Get shortened URL Download QR code
Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL
Faleaitu. Le faleaitu, ma e taua foi maliega, o se ituaiga o talafatu e faatatau i soʻo se lauga poʻo se galuega masani e malie pe malie e ala i le faatosinaina o le lata, aemaise lava i le fale tifaga, televise, tifaga, tu i luga faleaitu, tusi ma tala poʻo isi faʻalauiloa. O le tupuaga o le upu o loʻo maua i Anamua Greece. I le ...
Tala o le Vavau. 'O tala o le vavau, e iai lona fa'apapālagi po'o le fa'a'igilisi, ma e fa'a'upu o myths and legends.'O tala o le vavau a Sāmoa, na māsani ona tu'ugutu i aso anamua. Sā māsani ona tauloto e tagata Sāmoa nei tala tāua, ona tau'ave lea i o latou māfaufau ma manatua ai pea. 'O le tele lava o nei tala, e fa'amatala ai le ...