Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. Wallis ma Futuna (fa'auvea, fa'a futuna : Uvea mo Futuna, fa'afarani : Wallis-et-Futuna) o se motu e tuu le ogatotonu o Samoa ma Fiti, o se nu'u e ona le nu'u Farani. O le gagana tele i le nu'u lea o fa'afutuna, fa'auvea ma le fa'afarani. O le motu lea e 264km, 104sqmi. O le laumua po le taulaga o Mata-Utu le totonu le motu Wallis, pei'o Uvea fo'i.

  2. O le tusi a le Perofeta o Tanielu. O le tafeaga i Papelonia. O le tupua na faia e Nepukanesa. O le miti e lua a Nepukanesa. O le upu na tusia i le panisina i le pa puipui. Ua lafo Tanielu i le lua o leona. O manu e fa na iloa e Tanielu. O le mamoe poa ma le ‘oti. O le tatalo a Tanielu, ma vaiasosa e fitugafulu.

  3. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Tulafono Initaneti. +685. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila.

  4. Tala o le Vavau. 'O tala o le vavau, e iai lona fa'apapālagi po'o le fa'a'igilisi, ma e fa'a'upu o myths and legends.'O tala o le vavau a Sāmoa, na māsani ona tu'ugutu i aso anamua. Sā māsani ona tauloto e tagata Sāmoa nei tala tāua, ona tau'ave lea i o latou māfaufau ma manatua ai pea. 'O le tele lava o nei tala, e fa'amatala ai le ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › Aso_fanauAso fanau - Wikipedia

    Aso fanau. O se Aso fanau ( Fa'aperetania: Happy Birthday) o se taimi ina ua faamanatuina se tagata po o faalapotopotoga i le tausaga o lo latou fanau mai. Aso Fanau o loo faamanatuina i aganuu tele, e masani ona i ai se meaalofa, vaega, po o se aganuu o fuaitau. I le tele o faiga faaletulafono, o se tasi e toe faatulagaina e avea o se tagata ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › GoseGose - Wikipedia

    Le gose (Felis silvestris catus), e lauiloa o le pusi (aua le fenumiai le iʻa ituaiga pusi), fale gose ia iloagofie le ituaiga o vao fomu vaogose (Felis silvestris), o se meaola mama o le aiga Felidae.O nisi taimi e mafai ai e le gose ona mafaufau i ituaiga eseese (Felis catus) faatasi ai ma isi igoa.

  7. Muagagana o samoan. Ua togipa tau i le ‘ave. O le ‘ulu tautogia. Aua le aoina le te’a muli. Taliu le uto. Sa’a le fau tulima lau lupe. Ua sola le pepe nai le vae, sola le pepe nai le lima. Ua maua ‘ula futifuti. Ua lologo le fu’a ma le pa’o.

  8. sm.wikipedia.org › wiki › PeretāniaPeretānia - Wikipedia

    Peretānia. Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland. Fuʻa. Ofu o lima. Viʻi o le tupu: "Ia Faaola e le Atua le Tupu" ( Igilisi: "God Save the King") Peretānia. Aʻai laumua.

  9. sm.wikipedia.org › wiki › PuletasiPuletasi - Wikipedia

    Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe 'O le puletasi fai mai nisi o le igoa a Tutuila e fa'a'upu ai 'ofu o tama'ita'i 'ua ta'ua i Samoa o le pea. 'O lavalava Samoa 'ua lauiloa ai tagata Samoa i fafo i le lalolagi.

  10. Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL

  1. 其他人也搜尋了