Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. O le tusi ia Ruta. Ua sau Ruta faatasi ma Naomi i le nuu o Iuta. Ua alofagia Ruta e Poasa. O le togafiti a Naomi ina ia tausi tama ai Poasa ia Ruta. Ua fai avā Poasa ia Ruta. 'O le Feagaiga Tuai. Kenese – Esoto – Levitiko – Numera – Teuteronome -.

  2. O le tusi a le Perofeta o Tanielu. O le tafeaga i Papelonia. O le tupua na faia e Nepukanesa. O le miti e lua a Nepukanesa. O le upu na tusia i le panisina i le pa puipui. Ua lafo Tanielu i le lua o leona. O manu e fa na iloa e Tanielu. O le mamoe poa ma le ‘oti. O le tatalo a Tanielu, ma vaiasosa e fitugafulu.

  3. O le Esoto o le tusi e lua a Mose, o le tusi lona lua o le Torah ma le Tusi Paia Eperu ( o le Feagaiga Tuai ). O le tusi o loo taua ai le fanauga a Isaraelu tuua le nofo pologa i Aikupito e ala i le malosi o le ALIʻI, o le Atua o lē na filifilia Isaraelu o ona tagata. Taitaia e lo latou perofeta Mose latou malaga i le vao i le Mauga o Sinai ...

  4. Malietoa Tanumafili II. 'O le Malietoa 'olo'o nofo nei, 'o le Susuga iā Malietoa Tanumafili II. 'O le fa'alagiga (honorific) e 'ave i le Malietoa, 'o le susuga. 'O le susuga a Malietoa Tanumafili II, 'o ia lea 'olo'o 'avea nei ma le Ao o le Mālō o Sāmoa .'Ua sili atu i le 90 tausaga o le soifua o Malietoa Tanumafili II.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › Aperila_2Aperila 2 - Wikipedia

    Aperila 2 o aso numera 93 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 272 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (273 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 23 Me 2024, at 19: ...

  6. Siekia (Fa'aSieki: Česko) / Ripapelika o Sieki (Fa'aSieki: Česká republika) O lenei atanu'u o se atanu'u le vavalalata ia atanuu o Hanikeri ma Romania, o se atunuu laueleele faavae i tuaoi Tutotonu Europa i Siamani i le itu i sisifo, Oseteria i le itu i saute, Solovakia i le sautesasae ma Polani i le i matu i sasae. O le tupe faavae ma ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Tulafono Initaneti. +685. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila.