Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Avoka_KentAvoka Kent - Wikipedia

    Avoka Kent (20 Tesema 1973 - 16 Novema 2006) o se tagata pese Toga ma se faipule. Uluai tamaitai Alii Ao o Toga ( Lord Chancellor a Toga ); ta'ua lautele o se ta'ita'i pule.

  2. O le tala i mātua o Samasoni. O tala ia Samasoni. O le ita o Samasoni ina ua faoa lana avā. Ua faalataina Samasoni e le fafine. O tupua na faia e Mika. O lei itu aiga o Tanu, ua latou fao mea a Mika. O le malaga a le sa Levī ua agaleagaina. O le taua ma sa Peniaminā. Ua salamō Isaraelu ona o Peniaminā.

  3. Maria Sergeyevna Parotikova ( Fa'arusia: Мари́я Сергéевна Паро́тикова; 30 Aokuso 2002) o se tagata fai pese ma se tagata pese Rusia. O ia o se tasi o tagata pese sili ona lauiloa i Rusia i aso nei. Ua lauiloa o ia i lana matafaioi i le "Alye Parusa" musika ma ana pese lotonuu.

  4. O Galuega a le au Aposetoro. O le afio ae o Iesu i le lagi ina ua toe soifua mai; o le tofiga o Matataia. O le pipili ua faamaloloina; ma le lauga a Peteru. O le tuuina o Peteru ma Ioane i le fale puipui; O le tatalo a le Ekalesia. O le pepelo ma le oti o Anania ma Safaira. O le filifilia ma le tofia o tiakono e toafitu.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › PeleseumaPeleseuma - Wikipedia

    Peleseuma, aloaia o le Malo o Peleseuma, o se tulaga tupu i Sisifo Europa. O se uluaʻi sui o le Iuni a Europa ma le 'au tele o le nofoa aloaia a le iuni Europa ma e pei foi o le laumua o le tele o faalapotopotoga faava o malo tetele e pei o NATO. Peleseuma aofia ai se vaega o 30.528 kilomita faatafafa ma se faitau aofai o tagata o le tusa ma ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › KiripatiKiripati - Wikipedia

    O le Atanu'u o Kiripati, le totonu le Pasefika. E pea le 121,000 Tagata le nonofo i le nei nu'u o Kiripati i lenei vaitaimi.O tagata o Kiripati o Micronisia i le Pasefika.O le taulaga o Kiripati o Tabawa. O le gagana Kiripati o le Peretania ,fa'a Kiripati.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › 18_(numera)18 (numera) - Wikipedia

    18 (sefulu ma le valu) o se fuainumera, fuainumera, ma glyph. O le numera ina ua mavae le 17 ma le numera i luma 19. I le Fuainumera o Roma, e XVIII .

  1. 其他人也搜尋了