Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › SainaSaina - Wikipedia

    O Saina, 'o se atunu'u tele o Asia. Ua sili atu i le piliona le aofa'i o tagata o Saina. Na 'avatu i Samoa tagata muamua lava o Saina 'a'o va'aia Samoa e Siamani. O i latou nei na galulue i fa'ato'aga niu ma fa'ato'aga koko. E faatinoina puleaga silia i le luasefulu itumalo e lua; itulagi tū toʻatasi e lima ma le lua o le tagata lava ia-e ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Tulafono Initaneti. +685. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila.

  4. sm.wikipedia.org › wiki › Le_AmuiaLe Amuia - Wikipedia

    Le Amuia. “Amuia ē matitiva i le agaga; auā e o latou”. “Amuia ē faanoanoa; auā e faamafanafanaina i latou”. “Amuia ē fia ai ma fia inu i le amiotonu; auā e maoona i latou”. “Amuia ē alolofa atui auā alofaina mai i latou te iloa atu le Atua ”. “Amuia ē faatupaina le filemu; auā e ta‘ua i latou o atalii o le Atua ...

  5. Tala o le Vavau. 'O tala o le vavau, e iai lona fa'apapālagi po'o le fa'a'igilisi, ma e fa'a'upu o myths and legends.'O tala o le vavau a Sāmoa, na māsani ona tu'ugutu i aso anamua. Sā māsani ona tauloto e tagata Sāmoa nei tala tāua, ona tau'ave lea i o latou māfaufau ma manatua ai pea. 'O le tele lava o nei tala, e fa'amatala ai le ...

  6. Atua (itumalo) Atua o tagata anamua faaupufai itumalo o Sāmoa, o loʻo aofia ai le toʻatele o le faʻasaʻe i sasaʻe o Upolu. Ātua o loʻo pulea e le Tui Ātua faʻatasi ai ma le vaega a tamaʻitaʻi e toʻa 6 o Lufilufi ma 13 matai matua mai le salafa o Ātua, e aofia ai le Fale Ātua (po o le palemene a Atua), O le fono ( fonotaga) a ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › MetallurgyMetallurgy - Wikipedia

    Metallurgy, po'o le fa'asaienisi u'amea, o le su'esu'ega lea o u'amea ma u'amea mai 'oa po'o mea fa'ameamata e maua ai u'amea; O se lala o le faasaienisi ma tekinolosi e faʻamoemoe e gaosia, faʻamamaina, faʻapipiʻi, faʻapipiʻi, puipuia, ma saunia i se auala e ...

  8. sm.wikipedia.org › wiki › PeretāniaPeretānia - Wikipedia

    Peretānia. Iunaite Malo o Peretānia Tele ma Aialani i Matu. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland. Fuʻa. Ofu o lima. Viʻi o le tupu: "Ia Faaola e le Atua le Tupu" ( Igilisi: "God Save the King") Peretānia. Aʻai laumua.

  9. sm.wikipedia.org › wiki › ApiaApia - Wikipedia

    Apia. ' O Apia, 'o le laumua lea o Sāmoa. 'O se taulaga fo'i e nonofo ai tagata e to'atele. E nonofo ai le aofa'i o tagata e 37,391 i totonu o le taulaga 'o Apia. 'O lenei taulaga, e tele ona 'ofisa 'autū, pei 'o le 'Ōfisa o le Mālō o Sāmoa, le Maota Palemene o Sāmoa, Le 'Ōfisa o Fa'asalalauga o le SBC, le uafu mo le fela'ua'iga o ...

  10. sm.wikipedia.org › wiki › AperaamoAperaamo - Wikipedia

    Aperaamo. Aperaamo, o le muamua o le peteriaka o le tusi paia e tolu. Lana tala, na taʻu atu i le mataupu e 11 e oo i le 25 o le Tusi o Kenese, tala se matafaioi iloga o se faataitaiga o le faatuatua i le faa-Iutaia ma Kerisiano. Taamilomilo i le tala autu o le fanau ma le laueleele. ua taʻua Aperaamo e le Atua e tuua le fale o lona tamā o ...

  1. 其他人也搜尋了