搜尋結果
18 (numera) 18 (sefulu ma le valu) o se fuainumera, fuainumera, ma glyph. O le numera ina ua mavae le 17 ma le numera i luma 19. I le Fuainumera o Roma, e XVIII .
Fepuari. O Fepuari o le masina lona lua o le tausaga. O le puupuu masina ma le na o le masina i lalo ifo o le 30 aso. O le masina ei le 28 aso e tutusa tausaga po o le 29 aso i le tausaga e puna ifo, i le aso 29 quadrennial ua taʻua o le "aso puna ifo." O Fepuari o le masina lona tolu o le taumalulu i le Itulagi i Matu.
Peleseuma, aloaia o le Malo o Peleseuma, o se tulaga tupu i Sisifo Europa. O se uluaʻi sui o le Iuni a Europa ma le 'au tele o le nofoa aloaia a le iuni Europa ma e pei foi o le laumua o le tele o faalapotopotoga faava o malo tetele e pei o NATO. Peleseuma aofia ai se vaega o 30.528 kilomita faatafafa ma se faitau aofai o tagata o le tusa ma ...
Faleaitu. Le faleaitu, ma e taua foi maliega, o se ituaiga o talafatu e faatatau i soʻo se lauga poʻo se galuega masani e malie pe malie e ala i le faatosinaina o le lata, aemaise lava i le fale tifaga, televise, tifaga, tu i luga faleaitu, tusi ma tala poʻo isi faʻalauiloa. O le tupuaga o le upu o loʻo maua i Anamua Greece. I le ...
Le Tu'uto'atasi. Setema 27, 1821. ’O Mekisiko o se atanu’u le tuu atu le ogatotonu o Iunaite Setete ma Pelisi ma Tuatemala. O tagata o Mekisiko e gagana spaniolo. O le taulaga o Mekisikō o Mekisiko Siti. E fiafia tagata mai Mekisiko i ta'aloga pea foi Pi’iga ma isi fo’i ta’aloga.
Savaiʻi. O Savai'i o le motu pito telē lea o Sāmoa. O le isi igoa o lenei motu mai i aso anamua, o Salafai. E 43,103 (2006) le aofa'i o tagata e nonofo i Savai'i, ae e 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa atoa. [1] O Savai'i o le motu pito tele i Polenisia i fafo o Hawai'i ma Niusila. O le motu na foaina mai volekano.
Aikupito. O Aikupito o se atunu'u i le konitineta o Aferika. O Aikupito o le atunu'u na tafea ai le fanauga a Isalaeru e Farao. 'O se tala tāua lenei tala i le Tusi Pa'ia 'auā e loloto lona aogā mo tagata Samoa.