Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › 100_(numera)100 (numera) - Wikipedia

    100 (selau) o se fuainumera. O le numera ina ua mavae le 99 ma le numera i luma 101. I le Fuainumera o Roma, e C This page was last edited on 24 Me 2023, at 07:32. Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › Pulea_numeraPulea numera - Wikipedia

    Pulea numera. Fa'atonu numera (Igilisi: Numerical control, NC), po'o lona igoa atoa computer numerical control (Igilisi: Computer numerical control, CNC), o le fa'avasegaina o mea faigaluega (e pei o vili, meafaigaluega vili, lathes) ma lomitusi 3D e ala i le fa'atonutonuina otometi. latou e ala i se komipiuta O se faiga e fa'aogaina ai le mea ...

    • Amataga O Le Galuega A Le Atua
    • Nofoa A Le Ta'ita'i Aoao
    • Tusi Fa'avae A Le Ekalesia
    • Mafutaga Ta'itasi I Totonu O Le Ekalesia
    • Fonotele A Le Lalolagi
    • Matagaluega Ta'itasi
    • Nisi Ekalesia Penetekoso Samoa

    'O lenei lava fa'alapotopotoga na amata mai i Amerika i le tausaga 1914, i le mea o ta'ua o le "Azusa Street Revival" na papatisoina ai tagata i le Agaga Paia e afua mai i le tautala i gagana ese'ese, fa'amalologa o tagata mama'i ma nisi vavega tetele na faia e i latou uma na papatisoina i le Agaga Paia. I le tausaga 1928 na o'o mai ai le tapuaiga ...

    I le amataga o lenei Ekalesia, na avea ai Pastor Max Haleck Jnr (mai Amerika Samoa) ma ta'ita'i aoao o le Ekalesia. I le tausaga e 2006 na vala'auina ai lenei auauna e lona Atua, sa leai se manatu po'o ai o le a tu i lenei nofoa, ona o le fa'aiuga o le tausaga 2006 na usuia ai le Fonotele a le Lalolagi i totonu o Samoa. Na fai le fono a ta'ita'i o ...

    E sefulu ma le ono (16) talitonuga a lenei lava Ekalesia, ma ina ua mae'a le fa'atuina o le ulua'i Ekalesia, sa fa'apea ona fono iai le Komiti Aoao ina ia faia se tusi fa'avae a le tatou Ekalesia i o latou talitonuga, e tusa e sefulu ma le ono talitonuga, ae fa (4) talitonuga o lo'o fa'amamafaina e lenei lava fa'alapotopotoga. Talitonuga a le Ekale...

    I totonu o le Ekalesia, ua iai mafutaga ua ati'ina'e e lenei fa'alapotopotoga mo le lelei o le galuega a le Atua, ae ui i lea, e galulue fa'atasi mafutaga uma ia, ina ia manuia mea uma, ma ia fa'amatagofieina galuega fai po'o tiute foi i totonu o le Ekalesia. Ma o mafutaga nei o lo'o galulue i totonu o ekalesia ta'itasi i le lalolagi atoa: 1. Mafut...

    O mafutaga tele a le Ekalesia e ta'itasi ona faia i tausaga e lua (every two years) ma e pule foi le Komiti a le Lalolagi i le mea e faia ai ia mafutaga. O ia mafutaga e fai ai Fonotaga a susuga i fa'afeagaiga ma faletua, e fai foi ma mafutaga o le a'oga tusi paia, ma mafutaga fa'a-le-autalavou, e iai foi ma failauga fa'apitoa mo ia sauniuniga. O l...

    Amerika Samoa Ta'ita'i Aoao: Pastor Siaosi Mageo Ekalesia: 38 Samoa Ta'ita'i Aoao: Pastor Joe Amosa Ekalesia: 98 Niu Sila Ta'ita'i Aoao : Pastor Motu Matia Ekalesia: 55 Ausetalia Ta'ita'i Aoao: Pastor Onesemo Pulepule Ekalesia: 48 Amerika Ta'ita'i Aoao: Pastor Tu'ugasala U. Fuga Ekalesia: 76 Hawaii Ta'ita'i Aoao: Pastor Eteuati Lafaele Ekalesia: 36...

    E to'atele nisi Ekalesia na amata i lenei lava fa'alapotopotoga, ae na ō ese e fa'atū a latou galuega, ae ui i lea, o lo'o tutusa pea talitonuga ma le Fa'apotopotoga a le Atua Samoama o lo'o fa'apea ona galulue fa'atasi. Ma o nisi ekalesia ia, e fai lava a latou fono: 1. Samoan Independent Assemblies of God in New Zealand 2. First Samoan Assembly o...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › Itūlau_MuamuaWikipedia

    O Manono o le motu i Sāmoa e tu i le va o Upolu ma Savai'i.E 889 tagata e nonofo i Manono.A fa'apea e fia malaga i Manono, e o tagata i va'a laiti mai Mulifanua. Na faiina le malo se fasotaiga tau telefoni i Manono ma eletise 24 tula o le vaiaso. 'O le Iunivesitē Aoao o Sāmoa, e tū i le 'Papaigalagala' i Vaivase, Apia i Sāmoa. ...

  4. Siaosia (Iunaite Sitete). O Siaosia se tulaga o loo i ai i le sautesasae Iunaite Sitete.Na faatuina i 1732, o le mulimuli o le uluai nofoaga e sefulutolu. Faaigoa i le Tupu o e Siaosi II o Peretania Tele Siaosia o le tulaga fa e faamaonia le Iunaite Sitete Faavae, 2 Ianuari 1788. 1788.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › SiamaniSiamani - Wikipedia

    Siamani. O Siamani ( Fa'asiamani: Deutschland) o se malo faitele Palemene feterale i Europa i Sisifo-Tutotonu. E aofia ai le 16 faaitumalo setete ma e aofia ai se vaega o 357.376 kilomita faatafafa ma se tau vaitau faautauta tele. O lona faavae ma aupito tele aai o Perelini. Ma e uiga i 82,2 miliona tagata e nonofo, Siamani o le tulaga tagata ...

  6. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  1. 其他人也搜尋了