Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › 104_(numera)104 (numera) - Wikipedia

    104 o se fuainumera. O le numera ina ua mavae le 103 ma le numera i luma 105. I le Fuainumera o Roma, e CIV .

  2. sm.wikipedia.org › wiki › Aperila_13Aperila 13 - Wikipedia

    Aperila 13. o aso numera 104 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 261 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (262 i le tausaga e puna ifo).

  3. O le Evagelia a Luka. O le fanau mai o Ioane, ma le valoaga a Sakaria. O le poloaiga a Aokuso; o le fanau mai o Iesu. O le tala‘iga a ioane, ma lana papatisoga. O le faaosoosoina o Iesu, ma lona manumalo i le tiaopolo. ua a‘oa‘o Iesu mai luga o le vaa o Peteru.

  4. Teritori Tupe Faavae a Ausetalia o se teritori i le itu i sasaʻe i saute o Ausetalia, siomia i totonu o Niu Saute Uelese. O le laiti o le lua lava e pulea teritori i totonu i Ausetalia. Na pau lava le aai ma e mamao le nuu e sili ona nonofo ai o Canberra, le aai laumua o Ausetalia. O le manaomia o se teritori o le atunuu na faaaoga e sui kolone le taimi o le tauaofiaga tuufaatasiga o le ...

  5. А сшәа Afrikaans Alemannisch Aragonés العربية الدارجة مصرى অসম য Asturianu Azərbaycanca تۆرکجه Башҡортса Basa Bali Boarisch Беларуская Беларуская (тарашкевіца) Български भ जप र

  6. The following 24 pages are in this category, out of 24 total.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › VaiVai - Wikipedia

    Vai o se vailaau o lona molecules ua aofia ai le lua atoms hydrogen covalently fusia i se atomu okesene, faatasi ai ma se fua faatatau vailaau tuuina mai e H 2 O. O le equilibrium geometry mo se molecule maotua ua 0,0958 fua nanometer i noataga Oi, ma HOH laau o 104° 27′. O nei molecules fegalegaleai faapitoa e ala i le fausiaina o auala laupapa po o noataga hydrogen (lea e tupu pe a tosina ...

  1. 其他人也搜尋了