Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. O le tusi ia Eperu. O le silisili ese o Iesu i agelu. O le apoapoaiga ia matuā saili i le ola. ua silisili ese le Mesia ia Mose. O le malologa e maua i le faatuatua. O le mamalu o le faiva o le ositaulaga ua i le Mesia. Ia tumau i le faatuatua, auā e faamaoni le Atua. O le faiva o le ositaulaga o Iesu e uiga faata si ma mekisateko.

  2. Contents. hide. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

    • Talafaasolopito
    • Fanua
    • Siosiomaga
    • Malo MA Faiga Faaupufai
    • Aganuu
    • Gagana
    • Vaega O Ata
    • Mau Faasino

    Tala faasolopito o Amerika Sāmoa: O su’esu’ega i tala eli i le nofoaga o To’aga i Ofu, e fa’amaonia ai sa nonofo mau tagata iina mo le 3,000 tausaga.O Saua i le motu o Ta'ū, o se tasi lea o nofoaga sa ulua’i nofoia i le atu Polenisia, mā ua talitonuina o le tupuaga lea o tagata Samoa ma isi aganuu o le atu Polenisia. O le uluai fesootaiga faamauina...

    O tagata totino o Amerika Sāmoa o US Nationals. O le taulaga tele i Amerika Sāmoa o Pagopago. O lo'o iai le fale o le malo i Utulei. O aai tetele foi ia: Tāfuna, Pago Pago, Nu'uuli, 'Ili'ili. E 6 motu o Amerika Sāmoa e'aina, 'ae 2 motu e le nnofo ai ni. O motu o Samoa o se vaega o Polenisia ma na aīnā e tagata i le silia ma le 3,000 tausaga. O motu...

    Ua na'o Sāmoa lava se tasi o atunuu, i se fuainumera itiiti o atunuu i le lalolagi e ola faatasi ai le togotogo saina ma le togotogo mumu. Pau lava isi atunu'u e maua uma ai nei laau e lua o ola faatasi o Niu Sila, Niu Kaletonia, Fiti ma isi aunu'u o le Pasefika. E taua ma e tulaga ese ma e tatau ona puipuia. O le mea lea e ala ai ona tele le nauna...

    Sa tumau pea Amerika Sāmoa i faigamalo a le Iunaite Setete mai le 1900. I le 1977 na maua ai e 'Amerika Sāmoa le avanoa e filifilia ai fa’apalota sa latou lava Kovana. O Amerika Samoa e le o se malo kolone ae o le teritorio le Iunaite Setete. I le sainia ai fo’i o le feagaiga i le va o Amerika Sāmoa ma le Iunaite Setete o Amerika, o iina na faavae ...

    O aganu’u eseese o le Polenisia na afua mai i Amerika Sāmoa. O le ala lea o loo feso’ota’i ai ālaga’oa ma talafa’asolopito o Amerika Sāmoa, ma ua iloga ai le maumaututu o lana aganu’u ua silia nei ma le 3,000 tausaga. Ona o Amerika Sāmoa ose teritori, ole mea lea e matuā taua tele ai le vai i ana tu ma aganu'u. E taua le vasa ile tau o atu-motu, ma...

    O le atunu'u nei o Amerika Samoa e le tele lava se ese'esega ma le atunu'u o Samoa i sisifo. Talu ai o tagata palalagi sa fa'apea ona o mai ma fa'aleaga va a ia motu e lua o Sāmoa, fa'apenei lava o lo'o lelei mea uma. O le Gagana fa'a Sāmoa sa fa'apea ona pasi mai i a tatou tua'a i talatu'u, o le mea na e tele ai isi atunu'u e ta'i tutusa a latou g...

    Matafaga i Ofu
    O le tuasivi o Polautao se mapu'e (papamaa mai le lava), ae le o se gutu o se maugamu.
    'Alasopo Taua Lona Lua
    "Kopi teuina". Archived from the original on 2018-12-26. Retrieved 2019-08-01.
    Stanley, David (1993). South Pacific Handbook. David Stanley. Itulau 350. ISBN 9780918373991.
    Shaffer, Robert J. (2000). American Samoa: 100 Years Under the United States Flag. Island Heritage. Itulau 210. ISBN 9780896103399.
    http://www.ashcouncil.org/wp-content/uploads/2014/09/A%20Brief%20Timeline%20of%20the%20History%20of%20American%20Samoa.pdf
  3. sm.wikipedia.org › wiki › PoleviaPolevia - Wikipedia

    Polevia. Polevia, aloaia ua taʻua o le Malo Plurinational o Polevia o se atunuu fanua loka loo i ai i Amerika i sisifo tutotonu o Saute. E tuaoi i le itu i matu ma le itu i sasae i Pasila, i le sautesasae i Parakuei, i le itu i saute i Atenitina, i le i saute i sisifo i Shili, ma i le Matusisifo i Peru. O se tasi-vae-tolu o le atunuu o le ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › Fepuari_11Fepuari 11 - Wikipedia

    Fepuari 11 o aso numera 42 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 323 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (324 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 22 Setema 2019 ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › Aperila_7Aperila 7 - Wikipedia

    Aperila 7 o aso numera 98 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 267 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (268 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu [ Teuteu | edit source ]

  6. O le Teritori i Matu o se teritori o Ausetalia le feterale i le ogatotonu ma le itulagi i matu tutotonu. E faasoa tuaoi i Ausetalia i Sisifo le itu i sisifo, i Ausetalia i Saute le itu i saute, ma Kuiniselani i le itu i sasae. Ina ia le itu i matu, o le tuaoi o le teritori e ala i le Sami Timor, le Arafura Sami ma le to o le Carpentaria.