Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Fepuari_5Fepuari 5 - Wikipedia

    Fepuari 5 o aso numera 36 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 329 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (330 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 22 Setema 2019 ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  3. Fa'asaleleaga. Satelite ata o le afa i sasae o le motu o Savaiʻi (tauagavale o le ata) ma motu laiti Apolima & Manono ma pito i sisifo o Upolu. ( NASA ata, 2006) Faʻasaleleaga se itumalo o Samoa loʻo i le itu i sasae o le motu o Savaiʻi . O loʻo i ai se faitau aofaʻi e 12,949 (2001 Census). O le talaʻaga masani o Safotulafai lea e ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › AikupitoAikupito - Wikipedia

    Aikupito. O Aikupito o se atunu'u i le konitineta o Aferika. O Aikupito o le atunu'u na tafea ai le fanauga a Isalaeru e Farao. 'O se tala tāua lenei tala i le Tusi Pa'ia 'auā e loloto lona aogā mo tagata Samoa.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › 5_(numera)5 (numera) - Wikipedia

    5 (lima) o se fuainumera, fuainumera, ma glyph. O le numera ina ua mavae le 4 ma le numera i luma 6. I le Fuainumera o Roma, e V This page was last edited on 15 Iuni 2017, at 13:56. Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › KemupotiaKemupotia - Wikipedia

    Sueteselani. Kemupotia, aloaia ua taʻua o le Malo o le Kemupotia o se atunuu o loo i le vaega i saute o le Penisula Indosaina i Sautesasae Asia. O lona vaega atoa laueleele o 181.035 kilomita faatafafa, tuaoi i Taialani i le Matusisifo, Laos i le i matu i sasae, Viatename i le itu i sasae, ma le Fagaloa o Taialani i saute sisifo. ...

  7. O le Lauga a Iesu i le Mauga Ua silasila atu ia i le motu o tagata, ona maliu ae lea o ia i le mauga; ua nofo ai i lalo, ona o mai a lea o ona soo ia te ia, ua ia fetalai atu, ma a‘oa‘o ia te i latou: “Le Amuia” “Aua e te fasioti tagata” “Aua e te mulilua” “Ai se faatea i lana