Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  2. sm.wikipedia.org › wiki › ApiaApia - Wikipedia

    Apia. ' O Apia, 'o le laumua lea o Sāmoa. 'O se taulaga fo'i e nonofo ai tagata e to'atele. E nonofo ai le aofa'i o tagata e 37,391 i totonu o le taulaga 'o Apia. 'O lenei taulaga, e tele ona 'ofisa 'autū, pei 'o le 'Ōfisa o le Mālō o Sāmoa, le Maota Palemene o Sāmoa, Le 'Ōfisa o Fa'asalalauga o le SBC, le uafu mo le fela'ua'iga o ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › AusetaliaAusetalia - Wikipedia

    • Igoa
    • Talafaasolopito
    • Malo
    • Setete MA Teritori
    • Sootaga Fafo MA Militeli
    • Siosiomaga
    • Iloa Fanua
    • Ekonomi
    • Sosaiete
    • Aganuu

    O le igoa e maua Ausetalia mai le Australis Latina Terra ( "laueleele i saute") o se igoa faaaoga mo laueleele iloa i le itulagi i saute talu mai aso anamua. O le muamua tusia faaaogaina o le upu Ausetalia i le gagana Peretania sa i 1625 i se tusi na tusia e Sir Richard Hakluyt, lomia e Samuel Purchas. O le ituaiga Holani upu faamatala sa faaaogain...

    nonofo ai tagata o le konetineta o Ausetalia ua fuafuaina e amata i le va o 42.000 ma 48.000 tausaga talu ai, atonu i le malaga a tagata i le laueleele alalaupapa ma puupuu-sami alataloto mai mea nei Sautesasae Asia. O nei uluai tagata atonu tuaa sa o le atunuu Australians.At ona po nei i le taimi o le faatalanoaga o Europa i le seneturi lona 18 tu...

    O Ausetalia a Malo Faitupu faavae ma se vaega feterale o malosiaga. E faaaoga se faiga o le Palemene o le Malo ma Elizabeth II i ona luga e pei o le masiofo o Ausetalia, o se matafaioi e ese mai ia te ia tulaga o tupu o le isi malo o le Taupulega. O le masiofo o nofo i le malo aufaatasi ma sui i totonu o Ausetalia e ala i le aoao o le kovana i le t...

    Ei ai Ausetalia setete ono - Uelese saute fou, Kuiniselani, Ausetalia i Saute, Tasmania, Vitoria ma sisifo Ausetalia ma teritori tetele Amerika e lua - o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu. I le tele o itu galulue nei teritori e lua e pei ona taʻua, ae e mafai ona faaleaogaina i le Palemene o le Taupulega so o se tulafono o l...

    I le tele o tausaga talu ai nei, na tulia sootaga i fafo o Ausetalia e ala i se mafutaga vavalalata ma le Iunaite Setete e ala i le aulape ANZUS, ma e ala i se manao e atiina ae ai sootaga ma o Asia ma le Pasefika, aemaise lava e ala i ASEAN ma le fono atumotu o le Pasefika. I le 2005 ua faamaonia Ausetalia se nofoa Amataga i le itu i sasaʻe tumutu...

    Ui o le tele o Ausetalia e matutu po toafa vaega, e aofia ai se vaega eseese o le nofoaga mai heaths mauga e vaomatua le teropika ma le timu, ma ua aloaia o se atunuu megadiverse. Fungi faatusa e eseese; se tusa ma le 250,000 ituaiga - o lea e na o le 5% ua faamatalaina - tupu i Ausetalia. Ona o le matua tele o le konetineta, matua ma liuliuina mam...

    Vaega tele laueleele a Ausetalia o 7.617.930 kilomita faatafafa o loo i le Indo - ipu Ausetalia. Siomia i le vasa Initia ma le Pasefika, ua vavae ese mai Asia e le sami Arafura ma Timor, ma le pepelo Sami 'amu mai le talafatai Queensland, ma le Tasman Sami o loo taoto i le va o Ausetalia ma Niu Sila. O le konetineta itiiti o le lalolagi ma le ono a...

    o Ausetalia o se atunuu mauoa; e faatupuina ana tupe maua mai punaoa eseese e aofia ai le auina atu i fafo e faatatau i le laʻuina, fesootaiga, faletupe ma fale gaosimea. O loo i ai se tamaoaiga maketi, o se tamaoaiga sili matua i le capita, ma se fua faatatau maualalo matua o le mativa. I le tulaga o le tamaoaiga averesi, tuu i se faavasegaga lona...

    Mo tupulaga, o le toatele o tagata malaga mai le motu o Peretania, ma tagata o Ausetalia e matele lava o tupuaga British po o Aialani ituaiga. I le 2011 tusiga igoa Ausetalia, o le sa tuaa sili ona masani filifilia le gagana Peretania (36.1%), sosoo ai ma Ausetalia (35.4%), Aialani (10.4%), Sikotilani (8.9%), Italia (4.6%), Siamani (4.5 %), Saina (...

    E tusa o le 24% o Ausetalia i le tausaga o le 15 aunoa auai i faatulagaina gaoioiga tau taaloga.I se tulaga faava o malo, ua sili i Ausetalia i le Kirikiti, hockey fanua, Netipolo, liki ma le iuni lakapi. O le tele o Ausetalia ola i totonu o le sone o le gataifale, le faia o le matafaga se nofoaga faafiafiaga lauiloa ma o se vaega taua o le a le fa...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › Pago_PagoPago Pago - Wikipedia

    141,81 Faitau aofaʻi 11 500 (2000) Vavalalata /km² 'O Pago Pago 'o le laumua lea o Amerika Sāmoa. E maua Pago Pago i le motu o Tutuila This page was last edited on 8 Aperila 2023, at 08:49. Text is available under the Creative Commons Attribution ...

  5. O Amerika Sāmoa o le Teritori o le Iunaite Sitete o Amerika mai le tausaga e 1900 se'ia o'o mai i le taimi nei. O Amerika Sāmoa o se atunu‘u Polenīsia i le vasa o le Pasefika. E 60,000 tagata e nonofo i Amerika Sāmoa. E fitu motu o Amerika Sāmoa. O Tutuila le motu pito tele i Amerika Sāmoa, na so'o ai lea o Ta'ū.

  6. O le tusi a le Perofeta o Tanielu. O le tafeaga i Papelonia. O le miti a Nepukanesa. O le tupua na faia e Nepukanesa. O le miti e lua a Nepukanesa. O le upu na tusia i le panisina i le pa puipui. Ua lafo Tanielu i le lua o leona. O manu e fa na iloa e Tanielu. O le mamoe poa ma le ‘oti.

  7. Itu fa'aleagaga. O le uiga o le itu fa'aleagaga ua atiina ae ma faalauteleina i le aluga o taimi, ma eseese faamatalaga e mafai ona maua faatasi ma isi. I le masani ai, o le faaleagaga e faatatau i se faagasologa faalelotu o le toe faatulagaina lea e "faamoemoe e toe maua ai le foliga muamua o le tagata", e taulai atu i le "Atusa o le Atua" e ...