Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › FaatufugagaFaatufugaga - Wikipedia

    Faatufugaga o se ituaiga eseese o gaoioiga o tagata i le foafoaina o vaaia, auditory po o le faatinoina mamanu ( galuegefaatugaga ), le faaalia o le a le tusitala fatufua, manatu faʻavae, po o le tomai faapitoa, faamoemoe e talisapaia mo lo latou matagofie po o se malosiaga faalelagona. O isi gaoioiga e fesootaʻi ma le gaosiga o galuega ...

  2. O le tusi ia Ruta. Ua sau Ruta faatasi ma Naomi i le nuu o Iuta. Ua alofagia Ruta e Poasa. O le togafiti a Naomi ina ia tausi tama ai Poasa ia Ruta. Ua fai avā Poasa ia Ruta. 'O le Feagaiga Tuai. Kenese – Esoto – Levitiko – Numera – Teuteronome -.

  3. sm.wikipedia.org › wiki › PolenisiaPolenisia - Wikipedia

    Polenisia. O le Polenisia o le faiupu e sau mai le upu kuliti o 'tele', O le vase o Polenisia le pea 1000 afe nu'u po motu le totonu le vasa o Polenisia. O 'Polenisia' le tele atu nu'u ia Micronisia ma Melanisia. Le o'o luga ole Pasefika i tai Hawai'i ma so'o foi Kilibati ma sisifo Tuvalu se fa'a o'o atu ia Rotuma, Toga, Lau ma Lalotoga ia so'o ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › NafanuaNafanua - Wikipedia

    Nafanua. O Nafanua o se alii talafaasolopito ma toa (Samoa) mai le aiga o Sā Tonumaipe'ā, o le na avea ma suafa e toafa o aloeva, o aliʻi aloaʻia Samoa. Ina ua mavae lona maliu na avea o ia ma atua fafine i le lotu Polenisia. O loʻo i ai tala faʻasolopito ma tala faasolopito e uiga ia Nafanua; ma e tusa ai ma tala Samoa, o ia o le afafine ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › FaleaituFaleaitu - Wikipedia

    Faleaitu. Le faleaitu, ma e taua foi maliega, o se ituaiga o talafatu e faatatau i soʻo se lauga poʻo se galuega masani e malie pe malie e ala i le faatosinaina o le lata, aemaise lava i le fale tifaga, televise, tifaga, tu i luga faleaitu, tusi ma tala poʻo isi faʻalauiloa. O le tupuaga o le upu o loʻo maua i Anamua Greece. I le ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › FuʻaFuʻa - Wikipedia

    Ona o le faʻaaogaina o fuʻa i vaega o le militeli, o le 'fuʻa' o loʻo faʻaaogaina foi e pei o le igoa o nisi o vaegaʻau. O le fuʻa (Arapi mo le osune) e tutusa ma se pulufana i atunuu Arapi, ma i Sepania, o le fuʻa (Sipaniolo: bandera) o se autau-e tutusa i le Sipaniolo vaevaega.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › ApiaApia - Wikipedia

    Apia. ' O Apia, 'o le laumua lea o Sāmoa. 'O se taulaga fo'i e nonofo ai tagata e to'atele. E nonofo ai le aofa'i o tagata e 37,391 i totonu o le taulaga 'o Apia. 'O lenei taulaga, e tele ona 'ofisa 'autū, pei 'o le 'Ōfisa o le Mālō o Sāmoa, le Maota Palemene o Sāmoa, Le 'Ōfisa o Fa'asalalauga o le SBC, le uafu mo le fela'ua'iga o ...

  1. 其他人也搜尋了