Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Aperila_10Aperila 10 - Wikipedia

    Aperila 10 o aso numera 101 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 264 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (265 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 23 Me 2024, at ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › Mati_10Mati 10 - Wikipedia

    Mati 10 o aso numera 70 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 295 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (296 i le tausaga e puna ifo).

  3. sm.wikipedia.org › wiki › SavaiʻiSavaiʻi - Wikipedia

    Savaiʻi. O Savai'i o le motu pito telē lea o Sāmoa. O le isi igoa o lenei motu mai i aso anamua, o Salafai. E 43,103 (2006) le aofa'i o tagata e nonofo i Savai'i, ae e 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa atoa. [1] O Savai'i o le motu pito tele i Polenisia i fafo o Hawai'i ma Niusila. O le motu na foaina mai volekano.

  4. sm.wikipedia.org › wiki › Fepuari_10Fepuari 10 - Wikipedia

    Fepuari 10 o aso numera 41 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 324 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (325 i le tausaga e puna ifo).

  5. sm.wikipedia.org › wiki › NafanuaNafanua - Wikipedia

    Nafanua. O Nafanua o se alii talafaasolopito ma toa (Samoa) mai le aiga o Sā Tonumaipe'ā, o le na avea ma suafa e toafa o aloeva, o aliʻi aloaʻia Samoa. Ina ua mavae lona maliu na avea o ia ma atua fafine i le lotu Polenisia. O loʻo i ai tala faʻasolopito ma tala faasolopito e uiga ia Nafanua; ma e tusa ai ma tala Samoa, o ia o le afafine ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › KuiniselaniKuiniselani - Wikipedia

    Masani ona taʻua o le "Susulu Malo", Kuiniselani o le fale i le 10 o le 30 a Ausetalia aai aupito tele ma e tamaoaiga tele lona tolu a le atunuu. O le muamua o Europa i fanua i Kuiniselani (ma Ausetalia) sa Tautai Holani Willem Janszoon i le 1606, na suesueina le talafatai i sisifo o le Penisula o Cape Ioka latalata i aso nei Weipa.