Yahoo奇摩 網頁搜尋

  1. 相關搜尋:

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Aperila_10Aperila 10 - Wikipedia

    Aperila 10 o aso numera 101 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 264 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (265 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 23 Me 2024, at ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › Le_AmuiaLe Amuia - Wikipedia

    Le Amuia. “Amuia ē matitiva i le agaga; auā e o latou”. “Amuia ē faanoanoa; auā e faamafanafanaina i latou”. “Amuia ē fia ai ma fia inu i le amiotonu; auā e maoona i latou”. “Amuia ē alolofa atui auā alofaina mai i latou te iloa atu le Atua ”. “Amuia ē faatupaina le filemu; auā e ta‘ua i latou o atalii o le Atua ...

  3. Edwin Symonowicz. Edwin Symonowicz. Edwin Symonowicz (Iulai 12, 1991, Dolina Jadwigi, Polani) o se tagata Polani fa'afanua, fai pisinisi, pese pese, tagata fai pese ma le fa'atonu. O ia o se tasi o tagata fai pisinisi Polani sili ona lauiloa i le lalolagi. Category: Polagi.

  4. Kuiniselani. Niu Saute Uelese o se tulaga i le talafatai i sasaʻe o Ausetalia.E tuaoi Kuiniselani i le itu i matu, Vitoria i le itu i saute, i Saute o Ausetalia i le itu i sisifo. Le Sami Tasman i sasae ma siomia ai le atoa o le Teritori Tupe Faavae a Ausetalia.O le laumua o ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › 10_(numera)10 (numera) - Wikipedia

    10 (sefulu) o se fuainumera ma glyph. O le numera ina ua mavae le 9 ma le numera i luma 11. I le Fuainumera o Roma, e X This page was last edited on 2 Iuni 2017, at 08:40. Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › AikupitoAikupito - Wikipedia

    Aikupito. O Aikupito o se atunu'u i le konitineta o Aferika. O Aikupito o le atunu'u na tafea ai le fanauga a Isalaeru e Farao. 'O se tala tāua lenei tala i le Tusi Pa'ia 'auā e loloto lona aogā mo tagata Samoa.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › KuiniselaniKuiniselani - Wikipedia

    Masani ona taʻua o le "Susulu Malo", Kuiniselani o le fale i le 10 o le 30 a Ausetalia aai aupito tele ma e tamaoaiga tele lona tolu a le atunuu. O le muamua o Europa i fanua i Kuiniselani (ma Ausetalia) sa Tautai Holani Willem Janszoon i le 1606, na suesueina le talafatai i sisifo o le Penisula o Cape Ioka latalata i aso nei Weipa.