Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Fepuari_13Fepuari 13 - Wikipedia

    Fepuari 13 o aso numera 44 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 321 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (322 i le tausaga e puna ifo).

  2. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › IsaraeluIsaraelu - Wikipedia

    • Talafaasolopito
    • Malo
    • Siʻosiʻomaga
    • Soifua Maloloina
    • Aganuu
    • Saienisi MA Tekinolosi
    • Aoga

    Tusitusiga talafaasolopito:O le Setete o Isaraelu sa faatuina i se eria o se vaega o le Nuu o Isaraelu, o le nofoa iloga o malo o Isaraelu (lea e lauiloa foi o Efaraima, sa i ai seia oo i le senituri lona valu TLM) ma Iuta (e ese mai seia oo i le seneturi muamua TA) O le laueleele lenei na folafola atu i ituaiga o Isaraelu ina ua mavae le malaga es...

    I Isaraelu, o le faatemokalasi a le Palemene, o le peresetene e tele sona sui e fai ma sui, o ia o se faailoga o le lotogatasi o tagata ma e pule o ia i le setete. O le peresetene o loʻo i ai ni mana faʻafeagaiga, e pei o le sainia o tulafono, faʻatagaina o faifeʻau o Isaraelu, ma le taliaina o faʻamaoniga a le auvalo mai fafo. E auai le peresetene...

    E tusa ai ma le Tusi Paia, o ituaiga o Isaraelu po o le fanauga a Isaraelu o se ituaiga o tagata i Sasae Tutotonu anamua. E tusa ai ma le tala, o tagata Isaraelu e sefulu ma le lua ituaiga o ituaiga masani. O le igoa o igoa o ituaiga e tusa ai ma le Tusi Paia o atalii e toasefululua o Iakopo (ua taua foi o Isaraelu). O atalii e toalua o Iosefa, o E...

    O le faiga faʻalesoifua maloloina e aofia ai se numera tele o faʻalapotopotoga tetele o loʻo faʻaogaina le soifua maloloina, e masani lava o se soifua maloloina lautele, e faavae i tupe faʻavae ma tupe a le malo. I le gasologa o tausaga, o le soifua maloloina i Isaraelu ua maua ai le tele o taunuʻuga i fomai ma suʻesuʻega faafomaʻi, soifua maloloin...

    O aganuu a Isaraelu o se tuufaatasiga o le tele o agaifanua faaleaganuu, o le lauiloa o le aganuu Iutaia ma aganuu i Sisifo. Le Malo o Isaraelu o se tulaga Iutaia ma o lona aso malolo aloaia e gata Isaraelu i le 5 ASO E FAAGATA faatulaga e le setete e faailoga mea taua na tutupu: Aso o le Holocaust Faamanatuga, Faamanatuga Aso, o Isaraelu Aso o le ...

    O mea na ausia e saienitisi Isaraelu i le saienisi ma tekinolosi e taua tele ma e taua tele i le lalolagi. A o faagasolo le vaitaimi o le Mandate ma talu mai le faavaeina o le Setete, sa galulue Isaraelu i le faasaienisi, e le gata i le taua ma le masani. saofaga o Isaraelu aemaise iloga i kenera, saienisi komepiuta, fisiki, kemisi, faaeletonika, o...

    Faʻaaoga aʻoaʻoga O se tamaititi i vasega muamua i Isaraelu, 1954Postscript-viewer-shaded.png Mataupu autu: Aʻoaʻoga i IsaraeluO le Tulafono Faʻaauau Tau Aoga o se tasi lea o tulafono muamua na faʻatulafonoina i le First Knesset i le 1949. O le tulafono o loo faapea mai e tatau ona uma tamaitiiti i Isaraelu i totonu o le faavaa o aoaoga (aoga faata...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › KemupotiaKemupotia - Wikipedia

    Sueteselani. Kemupotia, aloaia ua taʻua o le Malo o le Kemupotia o se atunuu o loo i le vaega i saute o le Penisula Indosaina i Sautesasae Asia. O lona vaega atoa laueleele o 181.035 kilomita faatafafa, tuaoi i Taialani i le Matusisifo, Laos i le i matu i sasae, Viatename i le itu i sasae, ma le Fagaloa o Taialani i saute sisifo. ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › KolomupiaKolomupia - Wikipedia

    Kolomupia, aloaia le Ripapelika o Kolomupia, o se atunuu o lo oi ai i le Matusisifo o Amerika i Saute, tuaoi i le Matusisifo e Panama; i le itu i sasae e Venesuela ma Pasila; i le itu i saute e Ekuatoa ma Peru; ma faasoa tapulaa le gataifale i Kosta Rika, Nikarakua, Honduras, Jamaica, Ripapelika o Dominika ma Haiti. O se unitary, malo faitele ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › MeleponeMelepone - Wikipedia

    Melepone. Melepone. O Melepone le laumua ma aai sili ona populous i le setete o Ausetalia o Vitoria, ma le lona lua e sili ona nonofo ai aai i Ausetalia ma le Oseania.O le igoa "Melepone" e faatatau i le eria o agglomeration le taulaga (e pei foi o se vaega ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa.[1]Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le tutoatasi ...

  1. 其他人也搜尋了