Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Aperila_2Aperila 2 - Wikipedia

    Aperila 2 o aso numera 93 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 272 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (273 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 23 Me 2024, at 19: ...

  2. O le tala i mātua o Samasoni. O tala ia Samasoni. O le ita o Samasoni ina ua faoa lana avā. Ua faalataina Samasoni e le fafine. O tupua na faia e Mika. O lei itu aiga o Tanu, ua latou fao mea a Mika. O le malaga a le sa Levī ua agaleagaina. O le taua ma sa Peniaminā. Ua salamō Isaraelu ona o Peniaminā.

  3. O le tusi a Iosua. O le tofia o Iosua. O upu faatonu a Iosua ia Isaraelu. Ua aauina e Iosua tagata e asiasi i le nuu. Ua oo lee nuu o Isaraelu i le vaitafe o Ioritana. O le sopoia atu o Ioritana e Isaraelu. Ua peritomeina Isaraelu; Ua iloa e Iosua le agelu a le Alii. O le siosioina o Ieriko. O le agasala a Akana, ma le malaia na tupu ai.

  4. sm.wikipedia.org › wiki › AikupitoAikupito - Wikipedia

    Aikupito. O Aikupito o se atunu'u i le konitineta o Aferika. O Aikupito o le atunu'u na tafea ai le fanauga a Isalaeru e Farao. 'O se tala tāua lenei tala i le Tusi Pa'ia 'auā e loloto lona aogā mo tagata Samoa.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  6. File:Australian soldiers from the 2nd Battalion, Royal Australian Regiment conducts a foot patrol during exercise Talisman Sabre 2007.jpg

  7. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .