Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › UpoluUpolu - Wikipedia

    Upolu. 'O ' Upolu 'o le motu aloa'ia lea o Sāmoa, 'auā 'o 'inā e tū ai le taulaga o Apia. 'O 'Upolu fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo 'i le motu o Savai'i . O upolu ose atunuu e ese le manaia i le tafao. O Samoa foi e galue lava e latou lima mea e maua ai a latou tupe, e le totogia ni fale e ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › FaleaituFaleaitu - Wikipedia

    Faleaitu. Le faleaitu, ma e taua foi maliega, o se ituaiga o talafatu e faatatau i soʻo se lauga poʻo se galuega masani e malie pe malie e ala i le faatosinaina o le lata, aemaise lava i le fale tifaga, televise, tifaga, tu i luga faleaitu, tusi ma tala poʻo isi faʻalauiloa. O le tupuaga o le upu o loʻo maua i Anamua Greece. I le ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › ApiaApia - Wikipedia

    Apia. ' O Apia, 'o le laumua lea o Sāmoa. 'O se taulaga fo'i e nonofo ai tagata e to'atele. E nonofo ai le aofa'i o tagata e 37,391 i totonu o le taulaga 'o Apia. 'O lenei taulaga, e tele ona 'ofisa 'autū, pei 'o le 'Ōfisa o le Mālō o Sāmoa, le Maota Palemene o Sāmoa, Le 'Ōfisa o Fa'asalalauga o le SBC, le uafu mo le fela'ua'iga o ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › AtuaAtua - Wikipedia

    O se mea e te fa'atuatua i ai. O se mea e te matua naunau i ai. O se mea e pele ia te oe. O le Atua lea o lo'o ta'ua i le Tusi Paia, e tele ona suafa, e le gata o Ia o le Atua na faia le Lagi ma le Lalolagi (Kenese 1:1) A ua ta'ua o Ia e tagata i le Feagaiga Tuai, o le Atua o Apera'amo, Iakopo ma Isa'ako. ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › TuamasagaTuamasaga - Wikipedia

    Tuamasaga. Tuamasaga o se itumalo o Samoa, faatasi ai ma se faitau aofai (tusigaigoa 2001) o 83.191. O le nofoaga faafaafanua o Tuamasaga aofia ai le vaega autu o le motu o Upolu. O le suafa maualuga o Tuamasaga o le suafa Malietoa. O le failauga sinia iva o le nuu o malie taalo a le taitaiina o matafaioi i le filifiliga o le Malietoa itulau ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  7. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  1. 其他人也搜尋了