Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  2. sm.wikipedia.org › wiki › Aperila_3Aperila 3 - Wikipedia

    Aperila 3 o aso numera 94 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 271 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (272 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 23 Me 2024, at 19: ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  4. Siaosia (Iunaite Sitete). O Siaosia se tulaga o loo i ai i le sautesasae Iunaite Sitete.Na faatuina i 1732, o le mulimuli o le uluai nofoaga e sefulutolu. Faaigoa i le Tupu o e Siaosi II o Peretania Tele Siaosia o le tulaga fa e faamaonia le Iunaite Sitete Faavae, 2 Ianuari 1788. 1788.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › TaikaTaika - Wikipedia

    Taika. Taika. O le Taika (Panthera tigris) o le ituaiga pusi tele, aapa a umi atoa tino e oo atu i 3,38 mita i piʻoga ma exceptionally mamafa e oo atu i 388,7 kg i le vao. O vaega sili ona iloagofie o se mamanu o faalavalava tūsaʻo pogisa i fulufulu lanu-moli i le underside māmā. O le ituaiga ua faavasegaina i le Panthera genus ma leona ...

  6. Faʻatino galuega (3 C, 1 P) Pages in category "Faatufugaga" This category contains only the following page. F Faatufugaga This page was last edited on 11 Fepuari 2020, at 10:38. Text is available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike License ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › NafanuaNafanua - Wikipedia

    Nafanua. O Nafanua o se alii talafaasolopito ma toa (Samoa) mai le aiga o Sā Tonumaipe'ā, o le na avea ma suafa e toafa o aloeva, o aliʻi aloaʻia Samoa. Ina ua mavae lona maliu na avea o ia ma atua fafine i le lotu Polenisia. O loʻo i ai tala faʻasolopito ma tala faasolopito e uiga ia Nafanua; ma e tusa ai ma tala Samoa, o ia o le afafine ...

  1. 其他人也搜尋了