Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  2. sm.wikipedia.org › wiki › TuvaluTuvalu - Wikipedia

    Tuvalu - le uiga o le igoa Tuvalu Tu Valu, mai le valu o motu of Tuvalu Oseania Amerika Sāmoa | Ausetalia | Fiti | Farani Polenisia | Kuamu | Hawai'i | Kiripati | Le Motu o Solomona | Motu Masolo | Feterisitete o Mikoronisia | Nauru | Niu Kaletonia | Niu Sila | Niue | Nopoki | Motu Mariana i Matu | Palau | Papua Niu Kini | Pitikeni | Sāmoa ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › MūsikaMūsika - Wikipedia

    'O mūsika a Sāmoa i aso anamua, 'o fatuga na fatu e tagata Sāmoa e 'ave tausoa ai le ōlaga po'o le soifua i nā vaitaimi. Faimai le mau a se tasi o ali'i su'esu'e i mea tau fatuga a Sāmoa, le ali'i Siamani o Siaosi Palate (George Pratt), e tele fatuga 'ese'ese a tagata Sāmoa anamua. ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › SiamaniSiamani - Wikipedia

    Siamani. O Siamani ( Fa'asiamani: Deutschland) o se malo faitele Palemene feterale i Europa i Sisifo-Tutotonu. E aofia ai le 16 faaitumalo setete ma e aofia ai se vaega o 357.376 kilomita faatafafa ma se tau vaitau faautauta tele. O lona faavae ma aupito tele aai o Perelini. Ma e uiga i 82,2 miliona tagata e nonofo, Siamani o le tulaga tagata ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › FisikiFisiki - Wikipedia

    Fisiki. Talofa lava. 'O le 'upu fisiki, 'o le 'upu e nonō mai i le gagana 'Igilisi po'o le gagana Peretānia. 'O le 'upu 'Igilisi, 'o le physics.

  6. sm.wikipedia.org › wiki › KerisimasiKerisimasi - Wikipedia

    Kerisimasi. Kerisimasi. O le Aso Kerisimasi se tausamiga faaletausaga le faamanatuina o le fanau mai o Iesu Keriso, matauina e sili ona masani i Tesema 25 e avea o se faamanatuga faalelotu ma faaleaganuu. I atunuu e tele, faamanatuina o le Kerisimasi i luga o Tesema 24 ua i ai le taulaiga autu nai lo Tesema 25, faatasi ai ma meaalofa-tuuina atu ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › LakapiLakapi - Wikipedia

    Lakapi. Lakapi. 'O le lakapī, 'o se ta'aloga e fiafia tele i ai tagata Sāmoa. 'O lenei ta'aloga, 'ua 'avea ma ta'aloga e naunau 'i ai ma to'a'aga 'i ai tupulaga tama i Sāmoa. 'O le isi mea e sili ona tāua, 'ua ta'uta'ua ai fo'i le atunu'u o Sāmoa 'ona 'o lana 'aulakapī e fa'aigoa o le File:Manu Sāmoa . Commons:Rugby union. Categories ...

  1. 其他人也搜尋了