Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › AikupitoAikupito - Wikipedia

    Aikupito. O Aikupito o se atunu'u i le konitineta o Aferika. O Aikupito o le atunu'u na tafea ai le fanauga a Isalaeru e Farao. 'O se tala tāua lenei tala i le Tusi Pa'ia 'auā e loloto lona aogā mo tagata Samoa.

  2. sm.wikipedia.org › wiki › TaialaniTaialani - Wikipedia

    Sueteselani. Taialani, aloaia o le Malo o Taialani, muamua taʻua o Siam, o se atunuu i le ogatotonu o le Penisula Indosaina i fanua tele Sautesasae Asia.E tuaoi i le itu i matu e Myanmar ma Laos, i le itu i sasae e Laos ma Kemupotia, i le itu i saute i le Fagaloa o ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › Fepuari_7Fepuari 7 - Wikipedia

    Fepuari 7 o aso numera 38 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 327 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (328 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 22 Setema 2019 ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › AusetaliaAusetalia - Wikipedia

    • Igoa
    • Talafaasolopito
    • Malo
    • Setete MA Teritori
    • Sootaga Fafo MA Militeli
    • Siosiomaga
    • Iloa Fanua
    • Ekonomi
    • Sosaiete
    • Aganuu

    O le igoa e maua Ausetalia mai le Australis Latina Terra ( "laueleele i saute") o se igoa faaaoga mo laueleele iloa i le itulagi i saute talu mai aso anamua. O le muamua tusia faaaogaina o le upu Ausetalia i le gagana Peretania sa i 1625 i se tusi na tusia e Sir Richard Hakluyt, lomia e Samuel Purchas. O le ituaiga Holani upu faamatala sa faaaogain...

    nonofo ai tagata o le konetineta o Ausetalia ua fuafuaina e amata i le va o 42.000 ma 48.000 tausaga talu ai, atonu i le malaga a tagata i le laueleele alalaupapa ma puupuu-sami alataloto mai mea nei Sautesasae Asia. O nei uluai tagata atonu tuaa sa o le atunuu Australians.At ona po nei i le taimi o le faatalanoaga o Europa i le seneturi lona 18 tu...

    O Ausetalia a Malo Faitupu faavae ma se vaega feterale o malosiaga. E faaaoga se faiga o le Palemene o le Malo ma Elizabeth II i ona luga e pei o le masiofo o Ausetalia, o se matafaioi e ese mai ia te ia tulaga o tupu o le isi malo o le Taupulega. O le masiofo o nofo i le malo aufaatasi ma sui i totonu o Ausetalia e ala i le aoao o le kovana i le t...

    Ei ai Ausetalia setete ono - Uelese saute fou, Kuiniselani, Ausetalia i Saute, Tasmania, Vitoria ma sisifo Ausetalia ma teritori tetele Amerika e lua - o le teritori o Ausetalia tupe faavae ma le teritori i matu. I le tele o itu galulue nei teritori e lua e pei ona taʻua, ae e mafai ona faaleaogaina i le Palemene o le Taupulega so o se tulafono o l...

    I le tele o tausaga talu ai nei, na tulia sootaga i fafo o Ausetalia e ala i se mafutaga vavalalata ma le Iunaite Setete e ala i le aulape ANZUS, ma e ala i se manao e atiina ae ai sootaga ma o Asia ma le Pasefika, aemaise lava e ala i ASEAN ma le fono atumotu o le Pasefika. I le 2005 ua faamaonia Ausetalia se nofoa Amataga i le itu i sasaʻe tumutu...

    Ui o le tele o Ausetalia e matutu po toafa vaega, e aofia ai se vaega eseese o le nofoaga mai heaths mauga e vaomatua le teropika ma le timu, ma ua aloaia o se atunuu megadiverse. Fungi faatusa e eseese; se tusa ma le 250,000 ituaiga - o lea e na o le 5% ua faamatalaina - tupu i Ausetalia. Ona o le matua tele o le konetineta, matua ma liuliuina mam...

    Vaega tele laueleele a Ausetalia o 7.617.930 kilomita faatafafa o loo i le Indo - ipu Ausetalia. Siomia i le vasa Initia ma le Pasefika, ua vavae ese mai Asia e le sami Arafura ma Timor, ma le pepelo Sami 'amu mai le talafatai Queensland, ma le Tasman Sami o loo taoto i le va o Ausetalia ma Niu Sila. O le konetineta itiiti o le lalolagi ma le ono a...

    o Ausetalia o se atunuu mauoa; e faatupuina ana tupe maua mai punaoa eseese e aofia ai le auina atu i fafo e faatatau i le laʻuina, fesootaiga, faletupe ma fale gaosimea. O loo i ai se tamaoaiga maketi, o se tamaoaiga sili matua i le capita, ma se fua faatatau maualalo matua o le mativa. I le tulaga o le tamaoaiga averesi, tuu i se faavasegaga lona...

    Mo tupulaga, o le toatele o tagata malaga mai le motu o Peretania, ma tagata o Ausetalia e matele lava o tupuaga British po o Aialani ituaiga. I le 2011 tusiga igoa Ausetalia, o le sa tuaa sili ona masani filifilia le gagana Peretania (36.1%), sosoo ai ma Ausetalia (35.4%), Aialani (10.4%), Sikotilani (8.9%), Italia (4.6%), Siamani (4.5 %), Saina (...

    E tusa o le 24% o Ausetalia i le tausaga o le 15 aunoa auai i faatulagaina gaoioiga tau taaloga.I se tulaga faava o malo, ua sili i Ausetalia i le Kirikiti, hockey fanua, Netipolo, liki ma le iuni lakapi. O le tele o Ausetalia ola i totonu o le sone o le gataifale, le faia o le matafaga se nofoaga faafiafiaga lauiloa ma o se vaega taua o le a le fa...

  5. Tatalo o le Ali'i. Mai le lomiga 1884: Mataio 6:5 “Pe a e tatalo, au ne‘i e pei o tagata pepelo auā, ua latou fia tutū ma tatalo i sunako ma fetaulaigāala, ina ia iloa i latou e tagata. E moni, ou te fai atu ia te outou, ua maua e i latou lo latou taui. A o oe, pe a e tatalo, ina atu ia i lou afeafe, ma pupuni lona puipui, i le e tatalo ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › FaatufugagaFaatufugaga - Wikipedia

    Faatufugaga o se ituaiga eseese o gaoioiga o tagata i le foafoaina o vaaia, auditory po o le faatinoina mamanu ( galuegefaatugaga ), le faaalia o le a le tusitala fatufua, manatu faʻavae, po o le tomai faapitoa, faamoemoe e talisapaia mo lo latou matagofie po o se malosiaga faalelagona. O isi gaoioiga e fesootaʻi ma le gaosiga o galuega ...

  7. Atua o tagata anamua faaupufai itumalo o Sāmoa, o loʻo aofia ai le toʻatele o le faʻasaʻe i sasaʻe o Upolu.Ātua o loʻo pulea e le Tui Ātua faʻatasi ai ma le vaega a tamaʻitaʻi e toʻa 6 o Lufilufi ma 13 matai matua mai le salafa o Ātua, e aofia ai le Fale Ātua (po o le palemene a Atua), O le fono (fonotaga) a faipule o Atua e faia i Lufilufi i luga o mala o Lalogafuʻafuʻa.