Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. Malietoa Tanumafili II. 'O le Malietoa 'olo'o nofo nei, 'o le Susuga iā Malietoa Tanumafili II. 'O le fa'alagiga (honorific) e 'ave i le Malietoa, 'o le susuga. 'O le susuga a Malietoa Tanumafili II, 'o ia lea 'olo'o 'avea nei ma le Ao o le Mālō o Sāmoa .'Ua sili atu i le 90 tausaga o le soifua o Malietoa Tanumafili II.

  2. sm.wikipedia.org › wiki › MalamalamaMalamalama - Wikipedia

    Malamalama. Malamalama pe poto o se masani, faʻalauiloaina, poʻo le malamalama i se tasi poʻo se mea, pei o mea moni (faʻamatalaga malamalama), tomai (uō malamalama), poʻo mea faitino (masani iloa).

  3. sm.wikipedia.org › wiki › LalolagiLalolagi - Wikipedia

    Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL

  4. sm.wikipedia.org › wiki › postpaidsm.wikipedia.org

    sm.wikipedia.org

  5. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  6. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › FaatufugagaFaatufugaga - Wikipedia

    Faatufugaga o se ituaiga eseese o gaoioiga o tagata i le foafoaina o vaaia, auditory po o le faatinoina mamanu ( galuegefaatugaga ), le faaalia o le a le tusitala fatufua, manatu faʻavae, po o le tomai faapitoa, faamoemoe e talisapaia mo lo latou matagofie po o se malosiaga faalelagona. O isi gaoioiga e fesootaʻi ma le gaosiga o galuega ...

  1. 其他人也搜尋了