搜尋結果
Savaiʻi. O Savai'i o le motu pito telē lea o Sāmoa. O le isi igoa o lenei motu mai i aso anamua, o Salafai. E 43,103 (2006) le aofa'i o tagata e nonofo i Savai'i, ae e 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa atoa. [1] O Savai'i o le motu pito tele i Polenisia i fafo o Hawai'i ma Niusila. O le motu na foaina mai volekano.
- Taulaga I Apia
- Motu
- Gagana
- Itūmālō
- Lotu
- Mau Faasino
O Apia le taulaga pito tele o Sāmoa, i le motu o Upolu. E 37, 708 (2006) tagata e nonofo i totonu o le taulaga o Apia.O Apia o se nuʻu laititi ua faaigoa ai le taulaga pito tele o Samoa, ae ua faapotopoto ai isi nuʻu. O Apia e tu ai ofisa o le Malo ma fale pisinisi tetele o le atunuu.
O motu uma o Samoa na foaina mai volekano. E 10 motu o Sāmoa: Savaiʻi, Upolu, Manono, Apolima, Nuʻusafee, Fanuatapu, Nuʻulua, Namua, Nuʻutele ma Nuʻulopa. O motu o Manono, Apolima, ma Nuʻulopa e tu i le va o motu tele o Savaiʻi ma Upolu. O Savaiʻi le motu pito tele i Samoa, na soʻo ai lea o Upolu. E selau tolu sefulu maila le faataamilosaga o le mo...
E lua gagana ua mafai ona faʻaogāina i Sāmoa, o le Gagana Faʻaperetania (Igilisi) ma le Gagana Faasamoa(Sāmoan).
E 11 itūmālō i Samoa. E 6 itumalo i Savaiʻi ma le 5 i Upolu ma motu laititi. 1 ma motu o Manono, Apolima and Nuʻulopa 2 ma motu laiti e fa i Aleipata ma le motu o Nuʻusafeʻe 3 ma nuʻu e lua i Upolue iai Salamumu ma Leauvaʻa
O Sāmoa o se atunuu Lotu Kerisiano. Na amata le lotu Kerisiano i Samoa i le tausaga e 1830, i le taunuʻu atu o le misionare John Williamsi Sapapaliʻi i le motu o Savaiʻi. O le taimi foi lea na amata ai i Samoa le galuega a le Sosaiete a Misionare o Lonetona (L.M.S.). O lotu o i totonu o Sāmoa o le Lotu Katoliko (Lotu Pope), Lotu E.F.K.S-Ekalesia Fa...
https://web.archive.org/web/20110721230100/http://www.sbs.gov.ws/Portals/138/PDF/census%20survey/Table%202.%20Population%20byregion%2C%20faipule%20district%202006.pdfSamoa Bureau of Stati...https://web.archive.org/web/20110605081449/http://www.paclii.org/ws/legis/consol_act/tca1963317/Samoa Territorial Constituencies Act 1963, Pacific Islands Legal Information Institute, Retrieved 2...http://130.195.86.216/tm/scholarly/tei-TanSamo-_N66610.htmlSamoa Anamua by Siaosi Tana (lomia muamua i le tausaga 1884), NZ Electronic Text Centre, Victoria University, Retrieved 2 January, 2010.- +685
Samalaeʻulu. Samalaeʻulu i totonu ma le loto-toga i le afa o le itūmāloa i le tai. (NASA fota, 2009) O le nu'u o Samalaeʻulu o le a i sasa'e i le itu-i-tupe o le motu o Savaiʻi i Samoa. O le nu'u na tu'ufa'atasia i le alataua o le auala autu o le motu, e tele 40 minute i sasa'e mai le teromēna o Salelologa ma le nu'u i le malae. O ia nu ...
Upolu. 'O ' Upolu 'o le motu aloa'ia lea o Sāmoa, 'auā 'o 'inā e tū ai le taulaga o Apia. 'O 'Upolu fo'i, e to'atele atu tagata e nonofo ai nai lō le fuanūmera o tagata e nonofo 'i le motu o Savai'i . O upolu ose atunuu e ese le manaia i le tafao. O Samoa foi e galue lava e latou lima mea e maua ai a latou tupe, e le totogia ni fale e ...
Aikupito. O Aikupito o se atunu'u i le konitineta o Aferika. O Aikupito o le atunu'u na tafea ai le fanauga a Isalaeru e Farao. 'O se tala tāua lenei tala i le Tusi Pa'ia 'auā e loloto lona aogā mo tagata Samoa.
Faamalositino. Faamalositino o se taʻaloga e aofia ai le faʻatinoina o gaioiga e manaʻomia le malosi, saoasaoa ma le fesoʻotaʻi o masani masani gaioiga. Aso nei ituaiga o faamalositino o: Le paleni paleni, paleni poloka, fola faamalositino. O nei pepa na fai mai na tupu mai i faʻataʻitaʻiga faʻaaogaina e le atunuʻu Eleni anamua anamua ...
Sueteselani. Kemupotia, aloaia ua taʻua o le Malo o le Kemupotia o se atunuu o loo i le vaega i saute o le Penisula Indosaina i Sautesasae Asia. O lona vaega atoa laueleele o 181.035 kilomita faatafafa, tuaoi i Taialani i le Matusisifo, Laos i le i matu i sasae, Viatename i le itu i sasae, ma le Fagaloa o Taialani i saute sisifo. ...