Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Le_AmuiaLe Amuia - Wikipedia

    Le Amuia. “Amuia ē matitiva i le agaga; auā e o latou”. “Amuia ē faanoanoa; auā e faamafanafanaina i latou”. “Amuia ē fia ai ma fia inu i le amiotonu; auā e maoona i latou”. “Amuia ē alolofa atui auā alofaina mai i latou te iloa atu le Atua ”. “Amuia ē faatupaina le filemu; auā e ta‘ua i latou o atalii o le Atua ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  3. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy.

  4. sm.wikipedia.org › wiki › SiamaniSiamani - Wikipedia

    Siamani. O Siamani (Fa'asiamani: Deutschland) o se malo faitele Palemene feterale i Europa i Sisifo-Tutotonu. E aofia ai le 16 faaitumalo setete ma e aofia ai se vaega o 357.376 kilomita faatafafa ma se tau vaitau faautauta tele. O lona faavae ma aupito tele aai o Perelini. Ma e uiga i 82,2 miliona tagata e nonofo, Siamani o le tulaga tagata ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Sāmoa. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_IokaNiu Ioka - Wikipedia

    Niu Ioka. Niu Ioka - masani ona taʻua Aai o Niu Ioka e iloa mai le Setete o Niu Ioka, o lea o se vaega-o le aai sili ona nonofo ai i le Iunaite Setete ma le ogatotonu o le eria o aai tetele o Niu Ioka, le sili faitotoa mo femalagaaʻiga faaletulafono i le Iunaite Setete ma o se tasi o le agglomerations le taulaga sili ona populous i le lalolagi.

  7. ʻO le Feagaiga Fou. ' O le Feagaiga Fou (gagana Eleni: Ἡ Καινὴ Διαθήκη, Hē Kainḕ Diathḗkē) o le vaega tele lona lua o le loka le Tusi Paia Kerisiano, o le vaega muamua o le Feagaiga Tuai, e faavae i luga o le Tusi Paia Eperu. O le talanoaina Eleni o le Feagaiga Fou o aoaoga ma tagata o Iesu, faapea foi ma mea na tutupu i ...

  1. 其他人也搜尋了