Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Sāmoa. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › MamoeMamoe - Wikipedia

    A Mamoe totonu o le atunuu o se mamele totonu o le atunuu e faatatau i mamoe vao ma 'oti. O a ituaiga o manu, ma ua pulea ma vaai ina ua mavae e se faifaatoaga mamoe. O lo o tausia i latou mo o latou fulufulu mamoe ma a latou mea e 'ai. O le fulufulu o mamoe, ina ua mavae le faamamaina ma le taulimaina, o loo faaaoga e fai ai ofu o fulufulu mamoe.

  3. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy.

  4. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  5. Vasa Pasefika 'O le Vasa Pasefika 'o le vasa pito telē lea i le lalolagi 'ātoa. 'Ua ia fa'afaileleina ma foa'i le ola i tagata 'ua fa'aigoaina e Papālagi 'o Tagata Pasefika. 'O le Vasa Pasefika fo'i, na muamua lava 'āinā i tagata Polenisia. 'O tua'ā o nei tagata, 'ua taofi nisifai ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › MaileMaile - Wikipedia

    Maile. 'O le tasi lenei o manu e lata ma e ta'ua 'o le fagafao po'o le 'pet' i le gagana Peretānia (igilisi). E fā vae o le maile. E tausi e tagata Samoa e va'aia fanua o 'āiga. 'O le maile fo'i e iai le 'upu fa'aaloalo e 'ave i ai - 'o le 'upu lea 'o le ta'ifau.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › Itūlau_MuamuaWikipedia

    Wikipidiya (+ 100 000 itūlau): Fa'aperetania · Fa'asiamani · Fa'afarani · Fa'apolani · Fa'aitaliani · Fa'aiapani · Fa'asipaniolo · Fa'anetelani · Fa'a Potukale · Fa'a Lusia ·. Taga'i i le lisi. O Manono o le motu i Sāmoa e tu i le va o Upolu ma Savai'i. E 889 tagata e nonofo i Manono. A fa'apea e fia malaga i Manono, e o tagata i va ...

  1. 其他人也搜尋了