Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  2. sm.wikipedia.org › wiki › WikipediaWikipedia - Wikipedia

    Wikipedia (Faalogo: wɪkᵻˈpiːdiə/) o se saoloto-avanoa, saoloto-mataupu Ensikilopetia Initoneti, lagolagoina ma talimalo e le Faavae e lē o ni tupe mama Wikimedia. Latou e mafai ona maua le nofoaga e mafai ona faasaʻo le tele o ana mataupu. ua tuu i se faavasegaga Wikipedia i totonu o le sefulu uepisaite sili ona lauiloa, ma aofia ai le ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Sāmoa. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila. O Sāmoa o le Atunuu muamua i le Pasefika na ia uluai maua le ...

  4. O le tusi a Neemia. Ua oo ia Neemia le tala i le malaia o sa Iutā; Ua ia tatalo ai i le Atua. Ua auina atu Neemia i Ierusalema. O le atiina ae o le pa. Ua faalavelaveina le galuega, a ua finafinau pea i ai o sa Iutā. O mea na tiga ai le nuu; ua faatonuina e Neemia; O lona agalelei. Ua tautogafiti pea e nuu ese e faalavelave i le galuega.

  5. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy.

  6. A mouthful and a blow; or of a canoe both leaky and with the waves coming in. Applied to one over-burdened with different tasks. Ua mua ane lava se fale. First of all a house. Applied to one having neither strength nor means, but who talks of building a house.

  7. O le tusi ia Eperu. O le silisili ese o Iesu i agelu. O le apoapoaiga ia matuā saili i le ola. ua silisili ese le Mesia ia Mose. O le malologa e maua i le faatuatua. O le mamalu o le faiva o le ositaulaga ua i le Mesia. Ia tumau i le faatuatua, auā e faamaoni le Atua. O le faiva o le ositaulaga o Iesu e uiga faata si ma mekisateko.

  1. 其他人也搜尋了