Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › Motu_o_EsetaMotu o Eseta - Wikipedia

    Motu o Eseta. O le Motu o Eseta (po'o Isla de Pascuao i le Gagana Fa'asipaniolo) o le motu i le Vasa Pasefika. E 5,034 tagata nonofo i le motu. [1] O Tagata o le Motu o Eseta e talanoa le gagana Rapa-Nui, o lea, o le gagana sili mo lenei lava atunuu. O tagata o le Motu o Eseta e sau mai Polenisia. Category: Polenisia.

  2. Download QR code Print/export Download as PDF Kopi e lolomi MOTU Sāmoa - Savai'i - Upolu - Manono - Apolima - Apia - Amerika Samoa - PagoPago - Tutuila - Manu'a - Ta' ū - Ofu This page was last edited on 13 Ianuari 2018, at 22:14 ...

  3. sm.wikipedia.org › wiki › PeresitenePeresitene - Wikipedia

    Peresitene. O se Peresitene o le taitai o se atunuu po o se vaega po o vaega o se atunuu, e masani lava o se malo faitele, o se faatemokalasi, po o se tikitato. O le ulutala "peresitene o le" O nisi taimi e faaaoga e faaopoopoga mo taitai o isi vaega, e aofia ai faalapotopotoga ua tuufaatasia faaletulafono. Muamua, o le faaupuga o lo o taua i ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › SāmoaSāmoa - Wikipedia

    Tulafono Initaneti. +685. ʻO Sāmoa o se atunuʻu Polenīsia ʻi le vasa o le Pasefika. E lua motu tetele, Upolu ma Savaiʻi. E 180,741 (2006) le aofai o tagata e nonofo i totonu o Sāmoa. [1] Sa tūtoʻatasi Sāmoa i le tausaga 1962. Ua manumalo Sāmoa i le tutoatasi ua lana pule anamua, Niu Sila.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › Lotu_MamonaLotu Mamona - Wikipedia

    Lotu Mamona. O le Lotu Mamona po'o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Pa'ia o Aso E Gata Ai o se lotu Kerisiano sa fa'atuina i ona po nei i le 1830 e Iosefa Samita. E tusa ma talitonuga o le Ekalesia, ae le'i leva ina uma ona afio a'e le Ali'i Fa'aola i le lagi, sa amata ona liliu ese tagata o le Ekalesia sa fa'atuina e Iesu mai a'oa'oga sa tu ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  7. Fu‘a. Coat of arms. Laumua. Honiara. Gagana tetele. Fa'aperetania (Igilisi) O Le Motu o Solomona, o le nu'u le vavalalata i Papua Niu Kini ma Vanuatu le sau mai tagata Solomona ia Melanisia 98% ma le tasi pasege o Polenisia ma lesi tasi mo isi tagata. O le Gagana o iegilisi, Peretania, ma Solomona. O le taulaga o Solomona o Honiara .