Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. Taimi i Europa: malamalama Taimi Europa i Sisifo lanu moana, Kerenise Uiga Taimi (UTC ± 00: 00) lanu moana Taimi Europa i Sisifo, Kerenise Uiga Taimi (UTC ± 00: 00) Taimi Taumafanafana Europa i Sisifo. O Kerenise Uiga Taimi le uiga taimi le la i le observatory Tupu i Kerenise, Lonetona. sa faaaogaina muamua Kerenise Uiga Taimi e pei o le taimi sivili faava o malo tagavai, o lenei suia i lena ...

  2. Gagana faʻa Sāmoa. ʻO le gagana Sāmoa ʻo le gagana moni a Sāmoa (Sāmoa i Sisifo), ʻatoa foʻi ma Amerika Sāmoa (Sāmoa i Sasaʻe). ʻO le gagana Sāmoa e i totonu o le liʻo o ʻĀiga o gagana o Austronesia. ʻO lenā ʻāiga e aofia ai le gagana faʻatoga, faʻatokelau, faʻatuvalu, ma malagasy .

  3. sm.wikipedia.org › wiki › Fepuari_9Fepuari 9 - Wikipedia

    Fepuari 9 o aso numera 40 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 325 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (326 i le tausaga e puna ifo).

  4. Siamani Sāmoa. Siamani Sāmoa ( Gagana Siamani: Deutsch-Samoa) o se kolone Siamani mai le 1900 i le 1914, e aofia ai le motu o Upolu, Savaii, Apolima ma Manono, i le taimi nei atoa i totonu o le tulaga tutoatasi Sāmoa, Samoa muamua i Sisifo. Samoa o le mauaina kolone Siamani mulimuli i le faatanoa o le Pasefika, na maua ai nei sainia le Aoao ...

  5. sm.wikipedia.org › wiki › Mati_9Mati 9 - Wikipedia

    Mati 9 o aso numera 69 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 296 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (297 i le tausaga e puna ifo). Mea na Tutupu Fananau Maliliu Aso Malolo ma tausia o Sootaga Fafo This page was last edited on 22 Setema 2019, at 16 ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › KemupotiaKemupotia - Wikipedia

    Sueteselani. Kemupotia, aloaia ua taʻua o le Malo o le Kemupotia o se atunuu o loo i le vaega i saute o le Penisula Indosaina i Sautesasae Asia. O lona vaega atoa laueleele o 181.035 kilomita faatafafa, tuaoi i Taialani i le Matusisifo, Laos i le i matu i sasae, Viatename i le itu i sasae, ma le Fagaloa o Taialani i saute sisifo. ...

  7. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  1. 其他人也搜尋了