Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. O le tala i mātua o Samasoni. O tala ia Samasoni. O le ita o Samasoni ina ua faoa lana avā. Ua faalataina Samasoni e le fafine. O tupua na faia e Mika. O lei itu aiga o Tanu, ua latou fao mea a Mika. O le malaga a le sa Levī ua agaleagaina. O le taua ma sa Peniaminā. Ua salamō Isaraelu ona o Peniaminā.

  2. sm.wikipedia.org › wiki › 110110 - Wikipedia

    110 - O le numera lelei tele lea e na o se seti maeʻa o numera lelei, lea e vaevaeina e lena numera mo soʻo se fua oa latou numera laʻititi. (Manatua e leai se numera e mafai ona amata mai le zero. Mo se faʻataʻitaʻiga, o numera o le numera 101 o le 101 ma le

  3. O le Esoto o le tusi e lua a Mose, o le tusi lona lua o le Torah ma le Tusi Paia Eperu ( o le Feagaiga Tuai ). O le tusi o loo taua ai le fanauga a Isaraelu tuua le nofo pologa i Aikupito e ala i le malosi o le ALIʻI, o le Atua o lē na filifilia Isaraelu o ona tagata. Taitaia e lo latou perofeta Mose latou malaga i le vao i le Mauga o Sinai ...

  4. O le tusi a Iakopo. O le tofotofoga ma ona uiga. O le anaana i le upu. Aua le faailogaina tagata. O le uiga o le faatuatua. O le laulaufaiva ma le leaga e tupu mai ai. O le aoaiga insisi amio leaga. O le toasa o le Atua i e saua; o le onosai. o le aoga o le tatalo.

  5. sm.wikipedia.org › wiki › MasimasiMasimasi - Wikipedia

    order. Perciformes. aiga. Coryphaenidae. 'O le masimasi 'o se i'a o le sami. 'O le igoa i le gagana 'Igilisi o lenei i'a, 'o le dolphin fish. O le upu Faahawaii mo masimasi o le mahimahi. E toatele tagata i le lalolagi e fiafia tausami masimasi.

  6. O le Kenese o le tusi muamua a Mose o le tusi muamua o le Tusi Paia Eperu ma le faa-Kerisiano 'O le Feagaiga Tuai.O le tala faavae faaalia le autu tutotonu: foafoa e le Atua le lalolagi (faatasi ai ma le foafoaina o le alii ma le tamaitai muamua) ma tofia tagata e pei o lona Tupu e, ae o le tagata e faamaonia le usiusitai ma faaumatia e le Atua lona lalolagi e ala i le Lolo. e tutusa lava le ...

  7. Aai o Vatikana o se malupuipuia ma tulaga tupu i totonu o le aai o Roma. Faatasi ai ma se vaega o le pe tusa o le 110 eka, ma se faitau aofai o tagata o le 1000 (2015), o le itiiti o le tulaga tutoatasi aloaia faava o malo i le lalolagi e le gata i le eria ma le faitau aofai o tagata. Le tamaoaiga o le tulaga ese o le Vatikana Aai o ua ...

  1. 其他人也搜尋了