搜尋結果
100 (numera) 100 (selau) o se fuainumera. O le numera ina ua mavae le 99 ma le numera i luma 101. I le Fuainumera o Roma, e C .
Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL
- Etymology
- Talaʻaga
- Malo MA Le Polokiki
E le o mautinoa le amataga o le igoa Suria. E mafai ona sau mai le gagana Eleni anamua ma na faʻamaonia mai ai le laueleele o Aram, peitaʻi na iloa e Herodotus o se ata puʻupuʻu mo Asuria, aʻo tagata tusi talaʻaga o onapo nei ua toe maua mai i ni igoa eseese. Na aliali mai mo le uluaʻi taimi i le gagana Eleni ma e leai ni faʻailoaina muamua, o loʻo...
Suria muai taimi
O le Neolithic Revolution (10,000 BC) na au mai le itulagi atoa mai le Vanu o Naila ma le sasae o le Metitirani, e aofia ai Suria ma Iraq, e oʻo i le Iran Plateau ma le Indus Valley. E aofia ai foi ma filifili o le lauolaola o le au faifaʻatoʻaga o laufanua i luga o togavao laugatasi i matu o Europa. I totonu o lenei nofoaga tele sa i ai se tele o aganuu tuʻufaʻatasia i totonu o le "Fertile Crescent", o se nofoaga faʻasolopito e tali tutusa ma se vaega o le teritori o le Metitirani Levante, M...
Ae le i tutoʻatasi
Ile tausaga 2000 e. C., Suria o se vaega o le Aram [tofia manaomia]. Na lafo i Aikupito mai le lata i le 1530 a. C. seia oʻo i le 1250 a. C.O Aram-Tamaseko o se setete Arama na faʻavae i lona laumua, Tamaseko, i Suria, mai le iʻuga o le 12th senituri BC. C. i le 732 a. I le itu i saute sisifo o Asia i Mesopotamia anamua, i le vanu o le vaitafe o Tigris, o tagata Asuria sa i ai, agai i le 1350 a. I.; i le 8th senituri BC. I., Sa faatoilaloina e le Asuria le atunuu atoa, lea na pasia i Papeloni...
Mai le tutoʻatasi i le malo o Asad
Ia Iuni 1941, Peretania, Ausetalia ma saʻoloto Farani 'au na osofaʻia mai Iraki ma ina ua maeʻa se puʻupuʻu puʻupuʻu sa motusia le teteʻe a fitafita Gallic na taitaia e le General Dentz o loʻo nofoia le atunuʻu. Ina ua maeʻa na latou faʻalauiloa aloaia le tuuina atu o le tutoʻatasi. I le amanaiaina e Malo Aufaatasi mo le tutoatasi o Suria o se malo pule, na aveese ai e le Farani i le 1946. I tausaga muamua ina ua uma ona folafolaina le tutoatasi, o faiga faavae i totonu o le atunuu sa matua f...
Ua avea Suria ma malo faʻapolokalame talu mai le 1946. I le 1973 le Faʻavae o loʻo faʻamaninoina ai Suria e pei o le Democratic, Popular and Socialist Republic, na faʻamaonia i se pili faʻatulagaina, e faavae, faatasi ai ma isi, i luga o sosaiete a Arab, mataupu faavae o le tutusa i luma o le tulafono, saolotoga o tapuaiga ma meatotino. tumaʻoti.32...
Puma, huemul, pudú (o le tamaʻi lapoa o le aila i le lalolagi) ma le faailoa atu o le puaa vaomatua nofoia saute o Atenitina. O le talafatai o Patagonia e tamaoaiga i meaola: o le elefane faamau, o le sami leona, o le leona sami, ma ituaiga eseese o penguins. I le pito i saute o cormorants, e fafaga iʻa.
Aperila 8 o aso numera 99 o le tausaga i le Kalena Kurekoria. E 266 aso o totoe seia oo i le faaiuga o le tausaga (267 i le tausaga e puna ifo).
Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe
Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe