Yahoo奇摩 網頁搜尋

搜尋結果

  1. sm.wikipedia.org › wiki › finalsm.wikipedia.org

    sm.wikipedia.org

  2. sm.wikipedia.org › wiki › AikupitoAikupito - Wikipedia

    Aikupito. O Aikupito o se atunu'u i le konitineta o Aferika. O Aikupito o le atunu'u na tafea ai le fanauga a Isalaeru e Farao. 'O se tala tāua lenei tala i le Tusi Pa'ia 'auā e loloto lona aogā mo tagata Samoa.

  3. sm.wikipedia.org › wiki › LetiōLetiō - Wikipedia

    Letiō 'O le letiō 'o se tama'i pusa e mafai ona pu'ea fa'asalalauga mai le 'ea, e pei o le televise, 'ae 'o le letiō e mafai ona fa'aliliu ia fa'asalalauga i leo 'ae lē mafai ona fa'aali ai se ata. 'O lona uiga lā, 'o le letiō e lelei mo le fa'alogo 'ae lē lelei i le matamata. 'O le letiō, e ...

  4. sm.wikipedia.org › wiki › AsiaAsia - Wikipedia

    • Faʻafanua
    • Asia Atunuu
    • Bibliography
    • Further Reading

    Within the above-mentioned states are several partially recognized countries with limited to no international recognition. None of them are members of the UN:

    I Asia, e 49 atunuu - O isi atunuu e aofia ai i le sili atu ma le tasi le itulagi (e tele taimi e faʻaalia): 1. Isalaeru 2. Iapani 3. Saina 4. Taialani 5. O Maldives 6. Hong Kong 7. Kolea i Saute 8. Saudi Arabia 9. Nepal 10. Mogitolia 11. Iraq 12. Kemupotia 13. Malaki 14. Kyrgyzstan 15. Afakanisitana 16. Turkmenistan 17. tajikistan 18. Kasakisitana...

    Lewis, Martin W.; Wigen, Kären (1997). The myth of continents: a critique of metageography. Berkeley and Los Angeles: University of California Press. ISBN 0-520-20743-2.
    Ventris, Michael; Chadwick, John (1973). Documents in Mycenaean Greek(2nd ed.). Cambridge: University Press.
    Higham, Charles. Encyclopedia of Ancient Asian Civilizations. Facts on File library of world history. New York: Facts On File, 2004.
    Kamal, Niraj. "Arise Asia: Respond to White Peril". New Delhi:Wordsmith,2002, Template:ISBN
    Kapadia, Feroz, and Mandira Mukherjee. Encyclopaedia of Asian Culture and Society.New Delhi: Anmol Publications, 1999.
    Levinson, David, and Karen Christensen. Encyclopedia of Modern Asia. New York: Charles Scribner's Sons, 2002.
  5. sm.wikipedia.org › wiki › Niu_SilaNiu Sila - Wikipedia

    O Niu Sila, na fa'aigoa e Maoli 'o Aotearoa, 'o se atunu'u e tūto'atasi i le Pasefika, e tu i saute o Samoa. E lua motu tetele, o le le Motu 'i Mātū (North Island) ma le Motu 'i Saute (South Island). E i ai fo'i tama'i motu. O le aofai o tagata e nonofo i Niu Sila, e ova i le 4 miliona. Toatele o tagata e nonofo i le North Island, o le motu ...

  6. sm.wikipedia.org › wiki › MaileMaile - Wikipedia

    Maile. 'O le tasi lenei o manu e lata ma e ta'ua 'o le fagafao po'o le 'pet' i le gagana Peretānia (igilisi). E fā vae o le maile. E tausi e tagata Samoa e va'aia fanua o 'āiga. 'O le maile fo'i e iai le 'upu fa'aaloalo e 'ave i ai - 'o le 'upu lea 'o le ta'ifau.

  7. sm.wikipedia.org › wiki › 9_(numera)9 (numera) - Wikipedia

    Itulau Muamua Vāega mo Tagata Lautele Tala Fou Suiga talu ai nei Itūlau le fa'ailogaina Fesoasoani Meaalofa tupe Nofoaga e soso'o mai Related changes Si'i mai le faila Itūlau fa'apitoa So'otaga tūmau Page information Cite this page Get shortened URL

  1. 其他人也搜尋了